NAVODNJAVANJE I FERTIRIGACIJA JABUKA

Spremište vode za navodnjavanje - Laguna

    Ključni faktor koji odvaja uspješne proizvođače jabuka, od onih manje uspješnih, mogućnost je efikasnog  i nadasve racionalnog korištenja sustava za navodnjavanje i fertirigaciju.Pogotovo ovo vrijedi u  ekstremno sušnim  godinama kada se  u pitanje može dovesti i sama uspješnost proizvodnje jabuka i mogućnost  da se izbjegnu stresni uvjeti u njihovoj proizvodnji. Bez korištenja ovakvih sustava, danas nije moguće ozbiljno bavljenje voćarskom proizvodnjom, a o plantažnoj proizvodnji jabuka da i ne govorimo.

 Prvi preduvjet prije sadnje jabuka  je instalirati prvu žicu, na koju polažemo T-tape trake tj. navodnjavanje kap po kap. Odmah po sadnji potrebno je pustiti navodnjavanje u pogon,  jer se danas uglavnom sade knip sadnice s prijevremenim izbojcima, koji imaju veliku transpiracijsku površinu i ukoliko ne bismo  imali vodu u trenutku sadnje, došlo bi do velikog gubitka  sadnica uslijed sušenja. Često sam svjedok situacija kada  naši voćari podignu suvremenu plantažu jabuka sa skupim sustavom za navodnjavanje, koji gotovo da ne koriste za fertirigaciju, a kada je riječ o navodnjavanju koriste se količine vode nedostatne za dobivanje krupnih plodova u prvoj klasi.
Ovdje stavljam naglasak na korištenje vodotopivih gnojiva kroz sustav za fertirigaciju, kao vrlo efikasan način da voćki pružimo brzu dostupnost  hranjiva u vrijeme kada joj to najviše treba i da hranjiva doziramo u potrebnoj količini, bez suvišnog ispiranja ili pak njihovog prelaska u netopive i voćki manje pristupačne oblike. U ovom pregledu više ćemo pažnje posvetiti fertirigaciji i načinima kako  poboljšati opskrbljenost voćke  lako dostupnim hranjivima. Prije svega potrebno je znati slijedeće činjenice o fertirigaciji, kao i razlike između fertirigacije i  i konvencionalnog načina gnojidbe mineralnim gnojivima.

PODREZIVANJE KORIJENA KAO JEDNA OD MJERA KONTROLE BUJNOSTI VOĆAKA

Usporedno sa zabranom korištenja nekih kemijskih sredstava, koji su imali za cilj umanjiti povećanu bujnost stabala voća, poput (Daminozid) i dr. ponovno se počela intenzivnije koristiti agrotehnička mjera podrezivanja korijena, kao jedna od  načina da smanjimo prekomjernu bujnost  stabala u intenzivnoj proizvodnji jabuka i krušaka posebice. Na prostorima RH možemo reći da se ova mjera intenzivnije počela koristiti zadnjih 4-5 godina, usporedo sa dolaskom u rod, prvih modernijih plantažnih nasada posađenih od 2008 godine, na ovamo. Posebno se ova mjera usmjeravala za kontrolu bujnosti kod sorti koje su sklone alternativi, poput Fuji ili Golden Delicious, kako bi se smanjenjem bujnosti dodatno potakle na bolje formiranje cvijetnih pupova. Danas se kod svih naših ozbiljnijih voćara ova mjera prihvaća kao jedna od uobičajenih agrotehničkih mjera u redovnoj proizvodnji i nitko ju više ne preispituje.

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE U NASADIMA JABUKA GUSTOG SKLOPA 2.dio

POVIJANJE PRIJEVREMENIH IZBOJA NAKON SADNJE S CILJEM UBRZANOG POTICANJA POVEĆANE RODNOSTI

Povijanje izboja ispod horizontale

Manipuliranje sa kutom grananja postranih izboja  važan je  način poticanja brzog ulaska stabala jabuka u rod. Odmah nakon sadnje povijanjem prijevremenih izboja  knip sadnice,  ispod horizontale, smanjujemo bujnost mladih stabala, koja i inače u juvenilnom stadiju imaju tendenciju jačeg vegetativnog porasta. Na ovaj način potenciramo zametanje cvijetnih pupova za slijedeću vegetaciju,  i rani ulazak u ozbiljniji rod, pa se pod opterećenjem te grane   još  više  povijaju ispod horizontale. Ovi plodovi su snažan konkurent za raspoloživa hraniva, te  značajno umanjuju  porast  grana,  pa ne prijeti mogućnost da one prerastu svoj planirani  vegetativni prostor.  U okomitoj poziciji uslijed utjecaja hormona rasta,  tj. apikalne dominacije vrhova,  izboji rastu znatno bujnije i umanjeno im je formiranje cvijetnih pupova.  Grane sa izrazito okomitim kutem grananja bolje je odmah ukloniti tkz. obnavljajućim rezom, tj (duch cut), koji provocira obnovu grane iz spavajućeg pupa pod puno povoljnijim kutem grananja.  Ako bi ručno povijali izboj koji raste pod izrazito oštrim kutem, lateralni pupovi imaju  preveliku energiju rasta, te dolazi  do naglog prorastanja novih izboja  u uspravni  duži izboj,  koji neće moći formirati cvijetne pupove.
Grane koje su slabije ili srednje bujnosti  u pravilu iz lateralnih pupova razvijaju kraće izboje,  koji postaju rodni.  Kod  uzgojnih  sklopova srednje ili niske gustoće, stablo mora rasti vrlo brzo da bi popunilo svoj predviđeni prostor, dok kod suvremenog uzgoja jabuka u gustom sklopu, sa razmacima između sadnica od 0,8-1,20 m, trebamo izazvati slabi do umjereni porast.  Kada  smo posadili dobro  razgranate knip sadnice,  gotovo da i nemamo potrebe za rastom postranih grana. Ovdje je potrebno samo potencirati što veći porast provodnice, kako bi čim prije dosegla svoju konačnu visinu. Ovo postižemo tako što odmah nakon sadnje ručno povijamo prijevremene izboje ispod horizontale, kako bi im ograničili rast i zadržali ih u planiranom prostoru.  Kada je riječ o uzgojnom obliku dugog vretena tkz. tall spindla, koji je dominantan uzgojni oblik u Sjevernoj  Italiji , u jednoj od najrazvijenijih voćarskih regija u Europi ( Bodense, Sout Tirol),  koji se najčešće podižu u sklopu (3m x 1m), tada je ključno da se postrani izboji odmah nakon sadnje  poviju  ispod horizontale, smanjujemo im bujnost, tako da gotovo da i nemamo porasta u prvoj vegetaciji,  formira se puno cvijetnih pupova te ulazimo u veći rod u drugoj vegetaciji, što spriječava formiranje grana drugog reda te se krošnja zadržava u  predviđenom vegetacijskom prostoru.