PODREZIVANJE KORIJENA KAO JEDNA OD MJERA KONTROLE BUJNOSTI VOĆAKA

Usporedno sa zabranom korištenja nekih kemijskih sredstava, koji su imali za cilj umanjiti povećanu bujnost stabala voća, poput (Daminozid) i dr. ponovno se počela intenzivnije koristiti agrotehnička mjera podrezivanja korijena, kao jedna od  načina da smanjimo prekomjernu bujnost  stabala u intenzivnoj proizvodnji jabuka i krušaka posebice. Na prostorima RH možemo reći da se ova mjera intenzivnije počela koristiti zadnjih 4-5 godina, usporedo sa dolaskom u rod, prvih modernijih plantažnih nasada posađenih od 2008 godine, na ovamo. Posebno se ova mjera usmjeravala za kontrolu bujnosti kod sorti koje su sklone alternativi, poput Fuji ili Golden Delicious, kako bi se smanjenjem bujnosti dodatno potakle na bolje formiranje cvijetnih pupova. Danas se kod svih naših ozbiljnijih voćara ova mjera prihvaća kao jedna od uobičajenih agrotehničkih mjera u redovnoj proizvodnji i nitko ju više ne preispituje.

Budući sam i ovih dana na terenu često nailazio na određena pitanja i "strahove" po pitanju odrađivanja ovog agro (pomo) tehničkog zahvata, odlučio sam ukratko ovdje napisati neka od naših praktičnih iskustava po pitanju ovog zahvata kao i za Vas pročitati i prenijeti iskustva eminentnijih svjetskih stručnjaka po pitanju podrezivanja korijena kao jedne od mjera smanjenja bujnosti . Još 1970-tih godina istraživači u Švicarskoj (Schumacher, 1975; Schumacher et al., 1978), zagovarali su da se podrezivanje odradi u veljači, pa do kraja ožujka. Njihovi rezultati su pokazivali da podrezivanje u travnju ili nakon vegetacije u prosincu nisu dali očekivane rezultate. Prema istraživanjima Dr. Jim Schupp i Dr. Dave Ferree  potrebno je podrezati više od 60 % korjenovog sustava kako bi ova mjera imala adekvatan učinak.  Kada je o dubini podrezivanja riječ buduči korijenov sustav većine slabobujnih podloga ide više u širinu nego u dubinu već dubina preko 40 cm osigurava dostatan učinak a sve preko toga nije od praktičnog značenja. Prema njihovim istraživanjima najbolje je u podrezivanje ići sa sa početkom cvatnje, pa do dva tjedna nakon pune cvatnje. Podrezivanje bliže cvatnji uzrokuje veći šok i daje bolje rezultate kod dosta bujnijih stabala, dok svako podrezivanje koje se događa kasnije, izaziva manji šok i kao rezultat toga biljka slabije reagira u smislu smanjenja bujnosti. Prema istom izvoru izuzetno bujna stabla moguće je podrezati i dva puta unutar 30 dana kako bi se pojačao učinak. Njihova istraživanja pokazuju da podrezivanje u periodu cvatnje ne utječe negativno na oplodnju ali može u manjoj mjeri smanjiti krupnoću plodova. Generalno se nešto veće reduciranje uroda može dogoditi samo u slučaju ekstremnog podrezivanja korijena i ako iza toga slijedi jaka suša, ali ovo nije toliki problem, jer svi naši ozbiljniji proizvođači posjeduju sistem za navodnjavanje,te u slučaju potrebe mogu intervenirati i sa vodom i sa prihranom. Naj direktnije koristi smanjenja bujnosti podrezivanjem korijena očituju se u boljoj osvjetljenosti krošnje, bpljom diferencijacijom cvijetnih pupova za slijedeću godinu ( prema nekim autorima i dvostruko??), boljom obojenošću plodova, te smanjenim opadanjem plodova prije berbe.

Podrezivanje korijena na jabuci

Moram reći da bi se sa ovime i mi mogli složiti, jer su se i kod nas u praktičnim tretmanima kao najučinkovitiji pokazali tretmani krajem ožujka pa sve do 20-etak dana prije očekivane cvatnje. Radili smo i tretmane nakon cvatnje i u punoj vegetaciji, ali nikada nismo postigli rezultate kao kada bi se to odradilo u ožujku, pa prema cvatnji. Studije koje su provodili (Geisler i ferree, 1984; Schupp i ferree, 1990), u kontroliranim uvijetima govore da se podrezivanjem dramatično smanjuje fotosinteza, transpiracija i vodni potencijal čak i do mjere kada niti injekcije citokinina u deblo nisu umanjile redukciju porasta izazvanu podrezivanjem korijena. Poljski pokusi  (Schupp i ferree, 1987b), su pokazali da podrezivanje ne utječe na razinu hranjivih tvari u listovima već na vodni potencijal u biljci. Kako se čini, u godini sa prekomjernom vlagom poništava se učinak podrezivanja na smanjenje bujnosti.

Najćešće pitanje voćara na terenu je kolika bi trebala biti idealna udaljenost noža od debla prilikom podrezivanja. Na ovo pitanje  Dr. Jim Schupp i Dr. Dave Ferree daju slijedeći prijedlog: 1-ako se želi izazvati jaki odgovor kod izrazito bujnih stabala, tada je udaljenost noža od debla, potrebno podesiti na temelju vrijednosti promjera samog debla (3x- dužina tri promjera debla), 2- ako se želi izazvati umjereni odgovor, tada je udaljenost potrebno podesiti na 4-5 dužina promjera samog debla, 3 - ako se želi izazvati slabiji odgovor potrebno je udaljenost reznog elementa od debla odrediti na temelju 5-7 dužina promjera provodnice. Prema našim iskustvima sa terena, čini se  da  ovaj način određivanja udaljenosti reznog elementa od debla može biti dobar putokaz a dalje će sami voćari uslijed vlastitog iskustva prihvatiti njima najidealnije udaljenosti jer one ovise i o niz drugih faktora a ne samo o promjeru debla i bujnosti pojedine sorte. Zadnje pitanje na koje trebamo odgovoriti je kakva frekvencija podrezivanja treba biti primjenjivana. Prema istraživanjima učinak podrezivanja obično traje di dvije godine, ali se preporuča da se podrezivanje radi svake godine. Mi na terenu najbolja iskustva imamo kada podrezujemo po jednu stranu reda svake godine, te tako režemo u rotaciji. Kod posebnih slučajeva ( ekstremno bujna stabla), moguće je oštrije podrezati obje strane reda u istoj godini, bez bojazni na negativan učinak na oplodnju i prinos. Nadam se da će ovaj osvrt na temu podrezivanja korijena u smislu smanjenja bujnosti, bar malo pomoći u odluci o korištenju ove agro (pomo) tehničke prakse u intenzivnom voćarenju.

Video link za pogledati podrezivač korijena u radu : PODREZIVANJE