FIZIOLOGIJA PRIJEVREMENOG OPADANJA PLODOVA



Kako jabuka počinje dozrijevati, tako se počinje proizvoditi i sve veća količina hormona dozrijevanja Etilena. Etilen stimulira omekšavanje plodova i stvaranje apscisnog (opadajućeg) sloja u zoni između peteljke plodova i drvnih nosača plodova (stabla). On stimulira nastanak dva enzima ( celulaze, i poligalakturonaze), koji razaraju stanične zidove i "ljepilo", koje drži povezanim stranične stjenke u apscisnom sloju peteljke jabuka, tako da jabuke ostaju povezane sa stablom samo uz pomoć  žilnih niti, koje lako pucaju. Ovo neočekivano opadanje jabuka netom prije berbe može rezultirati vrlo velikim gubitcima u pojedinim godinama. Često je slučaj da se prijevremeno opadanje plodova dešava prije nego se razvije dostatna obojenost plodova na stablu, te voćar želeći sačekati razvoj boje, često bere još kasnije i dodatno potencira opadanje. Na sreću danas profesionalni voćari imaju na raspolaganju par alata kojima se mogu uspješno prevenirati štete od prijevremenog opadanja plodova, te dobiti zadovoljavajuću obojenost. No treba napomenuti da intenzitet opadanja plodova ne ovisi samo o jednom faktoru (  uloga etilena ), već ih ima više.


 AGRO-POMOTEHNIKA VOĆNJAKA I KLIMATSKI UVJETI

ISHRANA BILJA - prijevremeno opadanje plodova uvijek je više izraženi u voćnjacima koja su posađena na slabije plodnim tlima. Opadanje je manje na stablima koja imaju zadovoljavajuću opskrbljenost sa Mg ( magnezijem). Opadanje je izraženije ako imamo višak ishranjenosti sa Kalijem i Borom, ali su nam opet visoke količine kalija potrebne kako bi dobili krupnoću i kvalitetu plodova te se u praksi umjesto smanjenja količine kalija u razvijenijim voćarskim zemljama često  preporuča da se odrade 2-3 folijarna tretmana sa Mg godišnje, pogotovo na sortama koje su posebno sklone opadanju, kako bi se nadomjestio negativan utjecaj Kalija.

LJETNA REZIDBA - opadanje plodova je često puno izraženije u voćnjacima gdje je odrađena jača ljetna rezidba, jer se smanjuje količina listova, smanjuje se fotosinteza i samim tima sadržaj ugljikohidrata. Često se od raznih autora preporuča srednja jaka ljetna rezidba, i naglašava se da odnos list-plod ne bi smio ići ispod 20:1, jer je primječeno da je tada opadanje plodova znatno izraženije. Osobno sam mišljenja da je ljetnu rezidbu potrebno odraditi što ranije u vegetaciji, kako bi krošnju čim prije okupali sa svjetlom kao ključnim faktorom u formiranju boje i pupova za slijedeću vegetaciju. U ovom slučaju imamo na raspolaganju dovoljan vremenski period da se formiraju novi mladi izboji koji će uspjeti stvoriti dovoljnu količinu ugljikohidrata do berbe.

PRORIJEDA PLODOVA - često je slučaj da se na sortama sa kratkom peteljkom a koje nisu prorjeđene stvaraju gronje sa krupnim plodovima gdje dolazi do međusobnog istiskivanja jabuka uslijed velikoga porasta i nedostatka prostora ( fizičko istiskivanje). Zbog ovoga je ključno odraditi dobru prorijedu ( 1-2 ploda po gronji).


ŠTETNICI - jasno je i da je opadanje plodova jače izraženo u voćnjacima koji su u tekućoj godini imali jače napade minera, pauka i ostalih štetnika, koji sisanjem hraniva doprinose opadanju listova i smanjenju asimilacijske površine.Ako su ovi napadi još kombinirani sa sušom, jačom ljetnom rezidbom, sve može doprinijeti pojačanom opadanju plodova prije berbe.

DOSTUPNOST VODE - ukoliko imamo sušnu godinu a nemamo mogućnost navodnjavanja, osim razvoja malih plodova, često imamo puno izraženiju sklonost plodova prema prijevremenom opadanju.

KRETANJE TEMPERATURA TIJEKOM SEZONE - znano je da toplija klima od cvatnje do početka dozrijevanja, generalno ubrzava početak berbe što koincidira sa višim prosječnim temperaturama tijekom perioda dozrijevanja i dovodi do izraženijeg opadanja plodova. U hladnijim godinama nije tako nagla proizvodnja etilena te je opadanje slabije izraženo. Prema nekim autorima ako jodno-škrobni indeks prelazi granice od 3,5-4,5 a najavljuju se vrući dani, opadanje jabuka može se dogoditi kroz samo 4-5 dana, ako su najavljeni hladniji dani tada se očekivano opadanje može odgoditi do 10 i više dana nakon dostignutog škrobnog indeksa. Zbog ovih činjenica jedan od ključnih elemenata za određivanje rokova berbe trebao bi biti jodno-škrobni indeks koji je za svaku sortu specifičan

Kod nas su najsklonije opadanju sorte Idared i Jonagold, sorte sa kraćim peteljkama poput sorte Enterprise u eko proizvodnji, jako su sklone opadanju, ali sve su sorte manje ili više sklone opadanju u zavisnosti o gore navedenim faktorima. Stoga profesionalni voćar treba poduzeti sve mjere koje mu danas stoje na raspolaganju ( a ima ih dosta ), kako bi minimizirao štete od prijevremenog opadanja.


KEMIJSKA KONTROLA PRIJEVREMENOG OPADANJA

Od kemijskih sredstava danas se najviše koriste sredstva na bazi NAA (Obsthormon), te sredstva na bazi aminoetoksivinilglicina (AVG - Retain). Do zabrane, dosta se koristilo i sredstvo daminozid (Alar). Najčešće korišteno sredstvo je NAA, koji je jako efikasan, ali može ubrzati dozrijevanje, te se umanjuje period čuvanja plodova. Ovdje je jako bitno i vrijeme primjene sredstva, kao i doziranje sredstva. Daminozid (Alar) je davao odličnu zaštitu protiv opadanja, ali je povećavao tvrdoću plodova i odgađao dozrijevanje, pa je često korišten i za dirigiranu odgodu berbe na većim plantažama, kako bi se rasteretila berba. AVG ( Retain) je pronađen 70-ih godina i dosta ga koriste za kontrolu opadanja plodova u SAD-u. Istraživanja dr. Rangeai Yuan-a sa tehnološke istraživačke stanice u Virginiji pokazuju da kombinacija AVG i NAA može dati bolje rezultate u kontroli prijevremenog opadanja plodova, nego ako se ta sredstva koriste pojedinačno. On je mišljenja da NAA primjenjen samostalno utječe na gene koji kontroliraju stvaranje abscisnog  sloja, ali negativan efekt ispoljava se u stimulaciji proizvodnje etilena u mesu ploda, čime se ubrzava dozrijevanje i formiranje boje te se pod utjecajem enzima poligalaktouronaze gubi tvrdoća mesa. AVG djeluje tako da smanjuje proizvodnju etilena u području abscisnog sloja i u području mesa ploda , čime osigurava dobro djelovanje u sprječavanju opadanja plodova, a izbjegavamo negativan efekt ubrzanja dozrijevanja, tj. ubrzanog mekšanja plodova. Prednost Retaina je da nema u konačnici negativan efekt u čuvanju plodova. Mora se naglasiti da  AVG u izrazito stresnim, sušnim godinama nije pokazao punu učinkovitost kao primjena NAA, tako da se čini da je najbolja opcija u praksi odraditi kombinaciju AVG + NAA, kako bi se u simbiozi ove dvije aktivne tvari, anulirali negativni efekti svake od njih. AVG blokira sintezu etilena u abscisnom sloju i u mesu ploda i čuva tvrdoću a NAA utječe na kontrolu dva gena zadužena za formiranje abscisnog sloja. Kombinacija ove dvije aktivne tvari u praksi je dala izvrsne rezultate, te bi i naši voćari trebali razmisliti o mogućnosti korištenja ova dva preparata u svojim voćnjacima. Naravno ovdje uvijek treba uzeti u razmatranje dali je određeno sredstvo registrirano i dozvoljeno za uporabu.

Nema komentara:

Objavi komentar