TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE U NASADIMA JABUKA GUSTOG SKLOPA 1.dio

Sadnja plantaže jabuka u gustom sklopu

Uspješna tehnologija proizvodnje jabuka u bilo kojem sistemu uzgoja u   gustom sklopu, prije svega ovisi o uspostavljanju balansa između vegetativnog rasta i plodonošenja. Premala bujnost u prvim godinama, rezultira većim plodonošenjem,  pa imamo plodove koji su sitni i lošije kvalitete, te u slijedećoj godini uzgoja takvo  stablo redovito ulazi u alternaciju (dvogodišnje rađanje), pa ne može brzo popuniti  svoj rodni volumen, kako bi se voćnjak što prije počeo isplaćivati. Ako je vegetativni porast preveliki, tada je znatno reducirano formiranje cvjetnih pupova i samim time plodonošenje u slijedećoj godini, stabla su slabo opterećena rodom, čime  postaju prebujna, i jako je problematično zadržati ih unutar optimalnog prostora . Samo postizanje ravnoteže između vegetativnog porasta i plodonošenja, smiriti će stabla u prvim godinama formiranja uzgojnog oblika, te će plantaža ući u redovne i visoke prinose bez alternativne rodnosti, pa će biti potrebno samo lagano prorjeđivanje zimskim rezom,  te ljetna rezidba sa ciljem otvaranja krošnje, kako bi se stvorena ravnoteža i održavala.Pravilna tehnologija rezidbe, i ispravno  opterećenje svakog stabla, uz gnojidbu i navodnjavanje,  glavni su alat u postizanju ravnoteže između rasta i rodnosti kroz cijeli životni vijek plantaže. Razlike u tehnologiji proizvodnje uvjetovane su gustoćom sadnje, kvalitetom sadnica, te odabirom uzgojnog oblika.

POVIJANJE IZBOJA U RODNE POZICIJE, KAO IZUZETNA MJERA ZA KONTROLU BUJNOSTI MLADIH NASADA

Provodnici konkurentna grana

Jedna od najvažnijih mjera za smanjenje bujnosti i postizanje rane rodnosti, je povijanje postranih izboja. Posve je jasno da je prilikom formiranja uzgojnog oblika  vreteno i njegove modifikacije, kod srednje bujnih i bujnih sorti ( Gala,Granny Smith, Fuji, Jonagold) potrebno odvojiti potrebna sredstva i vrijeme za povijanje prijevremenih izboja, tek posađenog mladog voćnjaka. Uzmimo za primjer sortu Fuji ( izuzetno bujna), kod koje odmah nakon sadnje moramo poviti sve prijevremene izboje ispod horizontale, ili najkasnije do kraja lipnja, da bi smanjili bujnost, (sprečavajući da  se ovi izbojci razviju u velike donje grane). Na ovaj način dodatno potičemo i  formiranje cvjetnih pupova. Naši su voćari u praksi velikom većinom izbjegavali izvođenje ove mjere, često to pravdajući velikim troškovima. Nažalost vrlo brzo su svi uvidjeli svoju grešku, posebno na bujnijim sortama poput sorti Fuji i Granny Smith, koje su razvile već u prvih par godina, vrlo bujna stabla, sa jakim granama u gornjem dijelu krošnje. Na ovo su voćari odgovorili izvođenjem jake rezidbe u periodu mirovanja i na ovaj način isprovocirali su još veće poraste. Ovo sve je još dodatno začinjeno ulaskom u alternativna rađanja kod sorti koje su tome i inače sklone, poput sorti Fuji i Golden Delicious, i tako smo ušli u zatvoreni krug iz kojega je jako teško izaći. neravnoteže između rasta i rodnosti.

RAZUMIJEVANJE NAČINA DJELOVANJA FUNGICIDA MOŽE POMOĆI UZGAJIVAČU DA U DATOM TRENUTKU ODABERE NAJBOLJI

Sekundarna krastavost na plodu jabuke

Fungicidi koje koristimo za zaštitu od krastavosti na jabukama, kontroliraju bolest kroz četiri različita načina djelovanja: preventivna zaštita, post infekcijska zaštita, pred simptomska aktivnost i post simptomska aktivnost. Razumijevanje ovih načina djelovanja, može pomoći uzgajivaču neke kulture, da odabere onaj materijal koji će u datom trenutku dati najbolji rezultat u zavisnosti od određenih uvjeta.

Preventivna zaštita se odnosi na sposobnost fungicida da uništi ili inaktivira već prisutne spore krastavosti na organima biljke, (i time spriječiti infekciju) lista ili ploda, prije negoli se steknu uvjeti za infekciju. Dobri preventivni fungicidi moraju pokazivati ​​zadovoljavajuću sposobnost zadržavanja, to jest, fungicid mora ostati na površini lišća i odoljeti prekomjernom ispiranju aktivne tvari uslijed kiše. S druge strane, dobar preventivni fungicid mora imati dobra redistributivna svojstva,što znači da bi ostaci fungicida trebali imati tendenciju da se isprani od kiše prerasporede na prethodno nezaštićeno tkivo. U idealnom slučaju, fungicid se treba držati dovoljno dobro na površini da se ne može isprati sa stabla, ali treba biti i dovoljno dobro prerapoređen tijekom kišnog razdoblja, kako bi se zaštitili novi porasti.

UTJECAJ KOLIČINE PREZIMJELOG INOKULUMA NA POJAVU KRASTAVOSTI

Ekonomski gubici u proizvodnji jabuka izazvani zbog  krastavosti,  u komercijalnim voćnjacima pojavljuju se uslijed međusobnog utjecaja slijedećih faktora: 

• VISOKA MOGUĆNOST PRIJENOSA ZARAZE USLIJED VEĆE KOLIČINE INOKULUMA NA LISTOVIMA U VOĆNJAKU 

• VREMENSKI UVJETI PRISUTNI U VOĆNJAKU U PERIODU IZMEĐU FENOFAZA ZELENOG VRHA I CVATNJE

• PREVENTIVNA ZAŠTITA U PERIODU OD ZELENIH VRHOVA DO CVATNJE

         

Teška primarna infekcija asko sporama ( sporulacija vidljiva) 

Važnost visoke razine inokuluma za potenciranje nastanka infekcije krastavošću ne treba biti pretjerano naglašavana. Nitko ne može kontrolirati vremenske prilike, a loše vrijeme može utjecati na efikasnost fungicida. Međutim ipak postoji nekoliko metoda koji su nam dostupni kako bi smanjili inokulum u voćnjacima. Svaka od tih metoda može smanjiti razinu inokuluma za najmanje 70%,čime se voćnjak sa visokom razinom inokuluma, prevodi u voćnjak sa umjerenom ili slabom razinom inokuluma. Korištenje bilo koje od ovih metoda,  ne isključuje potrebu za primjenom fungicida početkom fenofaze  zelenog vrha, ali ona bitno smanjuje rizike u kontroli bolesti, posebno u lošim godinama.