POSTIZANJE ADEKVATNOG OPTEREĆENJA PO STABLU
 |
| Zimska rezidba na kraju prve vegetacije |
Način uvođenja stabala jabuka u rod tijekom prve četiri godine, ključan je činitelj u izbjegavanju pojave alternativne rodnosti, i postizanju balansa između rasta i plodonošenja. Uz rodne i slabo bujne podloge poput M9 i njenih klonova, mlada stabla jabuka mogu već u drugoj ili trećoj godini formirati previše roda, što neminovno dovodi do ulaska stabla jabuke u alternaciju slijedeće godine, kada izostaje obilnija cvatnja i rod, te ulazimo u začarani krug naizmjenične rodnosti iz kojega je teško izaći, tim više što se uglavnom dogođa da se balans između vegetativnog rasta i rodnosti remeti u korist rodnosti, pa biljka postaje prebujna, posebno u godini kada je izostao rod, ali nije izostala gnojidba dušikom, tako da u 4 godini kada bi trebao biti formiran uzgojni oblik i krošnja zauzeti svoj prostor, imamo povećanu bujnost. Voćari to pokušavaju ispraviti nešto jačom rezidbom, što samo dodatno pogoršava situaciju. Da bi izbjegli ove neplanirane neugodnosti, koje mogu dovesti i do ne isplativosti proizvodnje, prva opterećenja na mladim stablima moraju biti pomno određena na temelju karakteristika same sorte ( bujne, srednje bujne, slabije bujne), na temelju sklonosti alternaciji ( klonovi Gale manje skloni, Kiku i Golden dosta skloni), te na temelju poprečne površine presjeka debla (TCSA). Za sorte koje nisu sklone alternaciji, poput Gale, opterećenje u drugoj vegetaciji nebi trebalo prelaziti 6 plodova po cm² TCSA, (što bi značilo u prosjeku od 25 – 40 plodova po stablu u drugoj godini, 40-60 plodova po stablu u trećoj godini, i 100-120 plodova po stablu u 4 godini). Sorte koje su sklone alternaciji, poput klonova sorti Fuji i Golden Delicious-a, potrebno je opteretiti sa max 4 ploda po cm², što bi značilo 15-20 plodova po stablu u drugoj vegetaciji, 25-40 plodova po stablu u trećoj vegetaciji i 50-70 plodova po stablu u 4 vegetaciji. Ukoliko je sorta bujnija tada treba biti bliži gornjoj granici preporučenog opterećenja po stablu, ukoliko je slabije bujna slijediti donju preporučenu granicu opterećenja po godinama.
FORMIRANJE UZGOJNOG OBLIKA DUGOG VRETENA – REZIDBA NA OBLIK
 |
| Nasad jabuka u cvatnji nakon sadnje |
Tijekom životnog ciklusa voćka prolazi kroz nekoliko stadija razvoja, prvi stadij je juvenilni ili stadij mladosti, kada je ravnoteža između vegetativnog rasta i rodnosti, pomaknuta prema vegetativnom rastu. Kod sistema guste sadnje cilj je da stablo čim prije uđe u rod, a to se najbrže postiže minimiziranjem rezidbe u prve 4 godine uzgoja. Ovdje ne smijemo rezati provodnicu ili postrane izboje, sve dok one ne dostignu svoje konačne dužine, jer se na ovaj način najlakše postiže brzi porast provodnice i rani ulazak u rod . U prve četiri godine rezidba bi se trebala svesti na uklanjanje kompletnih grana koje su svojim promjerom na mjestu grananja sa provodnicom, veće od ½ promjera provodnice i koje imaju izrazito oštar kut grananja. Puno važnije od ovoga je promijeniti kut grananja na način da povijemo grane ispod horizontale, odnosno da što prije prevedemo mlado i bujno stablo, iz vegetativnog u reproduktivni stadij. Postrane izboje koji se na provodnici razvijaju u drugoj i ostalim godinama, ne treba ručno povijati, jer se te grane, budući nisu prebujne i na sebi nose rod, povijaju same pod težinom roda, te se ovdje balans uspostavlja prirodnim putem.
REZIDBA NA ROD
 |
Rezidba na rod u 4. vegetaciji
( uzgojni oblik je formiran ) |
Kada smo formirali uzgojni oblik i ušli u puni rod, rezidbom je potrebno zadržati stabla u svom predviđenom prostoru, i omogućiti dobru osvjetljenost u nižim zonama krošnje. Dobra distribucija svjetlosti može se održati ako rezidbom utječemo da nam gornji djelovi krošnje budu uži od donjih tj. trebamo težiti blagom konusnom obliku krošnje. Strategije rezidbe bazirane na skraćivanju grane kada ona preraste dodijeljeni prostor, ili vraćanju grana natrag , na slabiju granu pod povoljnim kutom, općenito nije uspješna kao obnavljanje ili izmjena bujnih grana takozvanim obnavljajućim rezom. Ovo je dijelom i zbog toga što skraćivanjem grana odstranjujemo u pravilu i najrodniji dio drveta, osim toga takav rez stimulira pojačanu bujnost toga dijela grane, pa dolazi do zasjenjivanja donjih dijelova krošnje. Dosadašnja istraživanja situacija kada se skraćivanjem grana pokušalo održavati konusni oblik krošnje, pokazala su da se urod smanjio na neprihvatljivu vrijednost, te da se dogodilo sjenčanje unutrašnjeg dijela krošnje i smanjila se kvaliteta plodova. Puno je uspješnije godišnje sa gornjih dijelova krošnje skinuti jednu do dvije najjače grane kompletno, i isprovocirati razvoj novih zamjenskih grana iz spavajućih pupova. Ovo pomaže u otvaranju prostora za distribuciju svijetla u niže dijelove krošnje. Ovaj koncept rezidbe je i najvažniji oblik reza na voćnjacima u gustom sklopu. Kako bi osigurali razvoj obnavljajućih grana, velike grane moramo odsjeći pod kutom, gdje ostavljamo mali čep na donjem djelu grane koju uklanjamo.
 |
| Vrhovi stabala umireni su pod teretom roda |
Iz ovog čepa često potjera slabija zamjenska grana pod povoljnijim kutom, koja se prirodno pod težinom plodova povije. Ona je i prirodno kraća od donjih grana te se na ovaj način održava konusni oblik krošnje, bez potrebe za skraćivanjem grana. Kod slučajeva s više jačih grana na vrhu provodnice, treba obaviti umjereno odstranjivanje 1-2 najjače grane godišnje, te se u razdoblju od 4-5 godina mogu eliminirati sve velike grane na vrhu stabla. Ako se vršna grana povila pod teretom uroda uroda, tada se preostale vršne grane mogu skratiti bez negativnog djelovanja vršnog pupa na bujnost . No ukoliko je snaga stabla i dalje velika, potrebno je ostaviti povinutu granu, jer će to pomoći da se umanji bujnost stabla. Obično se visina ograničava tako da se provodnica prevodi na slabiju rodnu granu koja se objesi pod teretom roda, ili se ručno povija i slijedeće godine daje rod. Jednom kada se vrh provodnice sam povije pod teretom roda moguće je prevesti provodnicu na slabiji bočni izboj.
ZAKLJUČAK : visoki urodi i dobra kvaliteta plodova mogu se postići u uzgoju jabuka u gustom sklopu kada je omogućena dobra distribucija svijetla kroz cijelu krošnju i kada je uspostavljen balans između rasta i rodnosti. To se najbolje može postići održavanjem uske krošnje konusnog oblika, kroz redovnu obnovu grana i potenciranje razvoja povijenih grana, te usklađenu gnojidbu i opterećenje.
Nema komentara:
Objavi komentar