PRAĆENJE I ODREĐIVANJE OPTIMALNOG PROZORA BERBE

Budući se približavaju berbe jabuka, na blogu donosim kriterije za određivanje zrelosti jabuka, po sortama. Zrelost jabuka određujemo najčešće prema tri parametra :

- čvrstoća mesa

- sadržaj suhe tvari

- tablica degradacije škroba ( jodno-škrobni 
  test)



JODNO - ŠKROBNI TEST

FIZIOLOGIJA PRIJEVREMENOG OPADANJA PLODOVA



Kako jabuka počinje dozrijevati, tako se počinje proizvoditi i sve veća količina hormona dozrijevanja Etilena. Etilen stimulira omekšavanje plodova i stvaranje apscisnog (opadajućeg) sloja u zoni između peteljke plodova i drvnih nosača plodova (stabla). On stimulira nastanak dva enzima ( celulaze, i poligalakturonaze), koji razaraju stanične zidove i "ljepilo", koje drži povezanim stranične stjenke u apscisnom sloju peteljke jabuka, tako da jabuke ostaju povezane sa stablom samo uz pomoć  žilnih niti, koje lako pucaju. Ovo neočekivano opadanje jabuka netom prije berbe može rezultirati vrlo velikim gubitcima u pojedinim godinama. Često je slučaj da se prijevremeno opadanje plodova dešava prije nego se razvije dostatna obojenost plodova na stablu, te voćar želeći sačekati razvoj boje, često bere još kasnije i dodatno potencira opadanje. Na sreću danas profesionalni voćari imaju na raspolaganju par alata kojima se mogu uspješno prevenirati štete od prijevremenog opadanja plodova, te dobiti zadovoljavajuću obojenost. No treba napomenuti da intenzitet opadanja plodova ne ovisi samo o jednom faktoru (  uloga etilena ), već ih ima više.

VOĆARI SE PRIPREMAJU ZA BERBU SORTE GALA


Započela berba Gale, atraktivne ljetne sorte jabuka
Budući se branje prve ruke jabuke sorte Gala, ovisno o klonovima, predviđa od kraja idućeg tjedna pa na dalje, u nastavku donosim par važnih informacija o ovoj atraktivnoj sorti, čiji kolonovi postižu svake godine izuzetno dobre cijene na našem tržištu, i koju u pravilu valja tržiti kao svježu jer nema dobru skladišnu sposobnost, iako se u nekim godinama zna i duže očuvati u hladnjačama. Gala, atraktivna ljetna sorta jabuka, koja se može ponuditi svježa, u vrijeme trajanja turističke sezone. Radi se o jabuci sitnijih, ali izuzetno atraktivnih plodova, s karakterističnim svijetlim prugama po površini ploda ( prugasti klonovi) i odličnog okusa. Slatka i aromatična, Gala je spremna je za svježu potrošnju ubrana direktno sa stabla, te se pokazuje odličnom konzumirana kao sok. U svijetu je jedna od najpopularnijih komercijalnih (trgovačkih) sorti, a u Europi se najviše uzgaja u Francuskoj. Porijeklom je s Novog Zelanda, a nastala je križanjem sorti Kidd's Orange Red i Golden Delicious. Danas postoji niz klonova ove sorte, od takozvanih potpuno obojenih (Buckeye Gala, Rubygala), do klonova s karakterističnim prugama. Kod nas su 2009. i 2010. godine zasađene prve veće površine pod klonovima Gala Royal Beaut ® Proselect i Gala Schnitzer(S) Schniga®, koje karakteriziraju svjetlije pruge na površini plodova, viši postotak suhe tvari, te manja sklonost alternaciji u odnosu na druge klonove, i kao takva ima puno veći tržišni potencijal u odnosu na neke kasne ljetne sorte.

ALTERNARIJA NA JABUKAMA ( Alternaria mali)

Alternaria mali na listu jabuke fotografirano 2014 god
na plantaži na području posavine
Svima je poznato da najveće štete u intenzivnoj proizvodnji jabuka izaziva svima znana krastavost ( fuzikladij). Ali zadnjih godina pojavljuje se kod nas jedna novija bolest zvana Alternarija. Ova bolest može izazvati, ako se ne kontrolira, velike štete i osobno predviđam da će se tek za nju čuti u smislu gubitaka u proizvodnji, koja će biti izazvana ovom, našim voćarima manje poznatom gljivicom. Simptomi su vidljivi i na listovima i na plodovima. Bolest napada jabuke ali i kruške. Prošle, 2014 godine osobno sam zabilježio jake napade Alternarije mali, na svim lokalitetima gdje se zadržavala oborinska voda u dužem periodu, što je dovelo do pojačane defolijacije listova, što je u konačnici rezultiralo sa slabijom povratnom cvatnjom, kao i slabijim i ne kvalitetnijim urodima. Prošle godine sam zabilježio i prve simptome Alternarije na jednom nasadu krušaka. Primjetio sam da su nam najviše stradale sorte Gala, Zlatni Delicious i Breburn, Pink Lady ali i ostale sorte ukoliko se nalaze u uvjetima visoke vlažnosti i visokih temperatura pokazuju osjetljivost. Budući Vas sve želim upozoriti na opasnosti koje u proizvodnji jabuka donosi ova bolest, odlučio sam se objaviti jedan odličan tekst na ovu temu a kojega je autor naš eminentni stručnjak iz područja zaštite bilja dr. Milorad Šubić., kojemu se ovim putem zahvaljujem na izvrsnom članku, koji daje odličan pregled našim čitateljima, kako bi se pobliže upoznali sa ovom bolesti.

KIŠOM INDUCIRANO PUCANJE PLODOVA TREŠANJA - UZROCI I MOGUĆA RJEŠENJA?

Plodovi trešanja
Glavni izvor gubitaka u proizvodnji trešanja jesu gubitci nastali  pucanjem plodova a uzrokovani su  kišom. Klasični simptomi izazivaju cijepanje površinskog sloja kožice ploda ( kutikule), većinom u predjelu peteljkinog udubljenja, jer se tamo i nakuplja najviše vode, ali mogu nastati i na drugim područjima ploda. Takvi plodovi naravno, gube svoju tržišnu vrijednost, i znatno umanjuju financijski rezultat voćara.  Nastojanja da se reduciraju ovi gubitci, naveli su mnoge istraživače na iznalaženje raznih rješenja, koja za cilj imaju smanjiti ovaj vid oštećenja. U pojedinim godinama ove štete znaju biti i katastrofalnih razmjer,a gdje do 90 % plodova biva oštećeno i moguće ih je koristiti samo u proizvodnji sokova, ako se na ova oštećenja ne nasele uzročnici truleži ( Monilia fructigena). Treba reći da do danas nisu točno razjašnjeni svi uzroci, koji dovode do pucanja plodova, ali se zna da njihov intenzitet ovisi o genetskoj osobini pojedine sorte ( veličina, čvrstoća pokožice, oblik ploda, građa puči, svojstva kutikule), količini vode, osmotskom tlaku stanica, vodnom kapacitetu mesa ploda, stadiju razvoja, okolinskim faktorima i mnogim drugim faktorima. Poznato je da je sorta Bing osjetljivija na pucanje od sorti  Van, Sweetheart, Lapins, ili Rainier. Istraživači su pokušali objasniti ove razlike istražujući sve faktore koji izazivaju proces pucanja plodova, tako da su razvili i teoriju prema kojoj, kako plodovi počinju dozrijevati tako intenzivno rastu, škrob se prevodi u šećer, dešavaju se promjene u kutikuli, imamo promjene u toplini, a kao posljedica svih gore navedenih promjena varira hidrostatski / osmotski tlak u plodovima. Velike oborine u periodu dozrijevanja uz pojačano vlaženje i pojačanu toplinu, čini da se osmotski tlak u stanicama plodova povećava do mjere, kada to niti pokožica ploda tj. širenje njene kutikule ne može podnijeti. Prema ovoj teoriji voda se u plodove transportira izvana sa površine pokožice ( kišne kapi), prema unutra, a transport se temelji na razlici u osmotskom potencijalu između vode na površini i tekućine unutar kutikule, a kojega izazivaju šećeri i ostale kemijske tvari. Smatra se da različite sorte imaju kutikule koje se mogu i znatnije razlikovati u njihovoj sposobnosti da upiju vodu, i sposobnosti kutikule da se rastegne ( elastičnost). Neke studije su pokazale prisustvo mikro-pukotina na pokožici osjetljivih sorti trešanja, i tumačilo se da bi možda te pukotine mogle biti začetak lakšeg cijepanja, koje se kasnije javlja. Nekada se mislilo i da usvajanje vode putem korijena, ima znatan utjecaj na pucanje plodova, ali su kasnija istraživanja naglasak davala isključivo na upijanje vode preko kutikule pokožice plodova, kao glavni razlog pucanja plodova.

Kako primjena Ca materijala utječe na kvalitetu trešanja ??

Plantaža trešanja
Kod  nas je proizvodnja trešanja nažalost nedostatna, i malo se proizvođača odlučuje za investiranje u uzgoj trešanja. Suvremene nasade možemo gotovo nabrojati na prste jedne ruke, a u Slavoniji se nešto ozbiljniji nasadi pokušavaju formirati na širem području Aljmaškog brda te na području Baranje. Za sada su to jako male površine. Jedan od bitnih činitelja u proizvodnji trešanja je utjecaj sadržaja Ca na kvalitetu i skladišnu sposobnost plodova. Do sada je objavljeno dosta znanstvenih radova na ovu temu i svi ističu neobično veliku , možda i ključnu ulogu ovog makro hraniva na kvalitetu plodova trešnje. Skupina istraživača sa Oregon State University otkrila je da usmjereni tretmani sa kalcijevim materijalima u vegetaciji,  i nakon berbe mogu unaprijediti kvalitet plodova trešanja u smislu njegove skladišne sposobnosti, ali i ostalih kvalitativnih osobina. Ovo je izuzetno bitno ukoliko proizvođači trešanja imaju namjeru trešnje prevoziti na veće udaljenosti. Istraživači su otkrili niz zanimljivih informacija u pogledu utjecaja kalcija na različita oštečenja pokožice trešanja ( cijepanje, rupičavost, brazdanje, posmeđenja).

Primjena kaolinskog preparata Surround-a u voćarstvu


Uvod


Kaolinska glina na plodu jabuka

Tijekom zadnjih desetak godina hrvatski voćari su suočeni sa sve zahtjevnijim standardima kvalitete, te sve snažnijoj konkurenciji uvoznog voća.  U toj tržišnoj utakmici, potrebno je iskoristiti sve mogućnosti za smanjenjem gubitaka u proizvodnji,  te postizanjem vrhunske kvalitete voća.   U tom smislu potrebno je posvetiti se i smanjenju šteta koje nastaju uslijed sunčevog zračenja i temperaturnog stresa.
Surround - kaolinska glina je  vodeći preparat koji  se u svijetu koristi u svrhu zaštite voćaka. U primjeni je u voćarskoj proizvodnji  već više od tri desetljeća. Temelji se na kaolinu – inertnom prirodnom mineralu koji se koristi u prehrambenoj industriji i proizvodnji pasta za zube. Zbog svoje jedinstvene formulacije,  ostvaruje vrhunsku refleksiju sunčeve topline i zračenja.
Na temelju višegodišnjih  praćenja rezultata  primjene , utvrđeni su  pozitivni učinci  u pogledu sprečavanja  šteta od sunčevih ožegotina,  poboljšanja kvalitete ploda,  te  smanjenje napada štetnika.   Svi ti učinci pridonose  postizanju vrhunske kvalitete voća, i time većoj profitabilnosti  proizvodnje.
Primijenjen prije  ekstremnih ljetnih uvjeta i ukoliko se primjenjuje tijekom vruće sezone, pokriva površinu biljke sa zaštitnim slojem— slojem čestica kaolina, koje su posebnom tehnologijom  formulirane i proizvedene, a koje odbijaju negativne ultra crvene i ultra-ljubičaste zrake.  Takvim djelovanjem zaštitni sloj  može sniziti temperaturu na površini ploda  za  6° do 8°C, umanjujući rizik od pojave ožegotina.
Surround se nalazi u primjeni u Republici Hrvatskoj u proizvodnji jabuka, maslina i mandarina.  Pokazao se vrlo učinkovit  u proizvodnji jabuka, djelujući  značajno na smanjenje  napada štetnika, pojave mrežavosti, te pojave crvenila kod sorte Granny Smith.  Rezultati primjene  u proizvodnji mandarina i maslina također su pozitivni u smislu poboljšane kvalitete ploda, te smanjenja napada štetnika. S obzirom da ne spada u konvencionalna sredstva za zaštitu bilja, sredstvo je registrirano za primjenu u ekološkoj proizvodnji, tako da se može  koristiti u svim gore navedenim situacijama bez ikakvih ograničenja

PRECIJEPLJAVANJE NASADA KAO BRZO I JEFTINO RIJEŠENJE ZA PROMJENU SORTIMENTA

Dvije plemke precijepljene pod koru, na staru sortu,
koja vlasniku  nasada nije davala zadovoljavajući rezultat
Zadnjih godina vrlo često sam svjedokom iznenadnih promjena za potražnjom određenih sorti voća na tržištu, a samim time i za iznenadnim skokom i padom cijena istih tih sorti. Tržište je i inače teško predvidljivo i shvatljivo, ali na primjeru sorte jabuke, Granny Smith možemo jasno vidjeti kako su velike i iznenadne te promjene. Naime prije samo dvije godine postojale su tolike potrebe za ovom sortom, da ih naši voćari nikako nisu mogli zadovoljiti sa proizvedenim količinama i cijene su naravno otišle u nebo. Danas mi se i otkupljivači i proizvođači tuže da nikako ne mogu tržiti ovu sortu i nitko ne zna objasniti objektivne razloge zašto je to tako. Naravno u ovakvoj situaciji sa niskim otkupnim cijenama uopće na tržištu voćari uslijed ne profitabilnosti, što je i logično razmišljaju o krčenju takvih sorti i o sadnji sorti koje dobro kotiraju na tržištu. Isto tako svjedok sam sadnje pojedinih sorti jabuka na terenima, gdje objektivno, ne mogu dati rezultate koje bi sa svojim genetski definiranim performansama trebali dati. Ovdje nam za najbolji primjer može poslužiti sorta Golden Delicious - klon B. Ovo je sorta koju smo mi, ne vodeći računa o njenim zahtjevima za otvorenim, provjetrenim pozicijama i višom nadmorskom visinom, posadili na nadmorskim visinama od 70-100 m, često puta na terenima koja nisu dobro meliorirana, pa se zadržava voda, posljedično tome i visoka relativna vlaga, pozicije su zatvorene bez prozračivanja, i ako na to, u sezonama dok su plodovi još mali, imamo dvije do tri nagle promjene klimatskih faktora ( zahlađenja), kao rezultat svega redovito dobijemo mrežave plodove, koji nemaju gledano u veleprodaji, nikakvu tržišnu vrijednost. I prvi i drugi primjer, koji sam ovdje naveo za posljedicu imaju logično razmišljanje naših voćara, da krče neprofitabilne nasade i sade sortimente koji svojim genetskim predispozicijama mogu donijeti zadovoljavajući rezultat. 

Kako reducirati vlažnu trulež korijena i korijenovog vrata (Phytophthora cactorum) na jabukama i kruškama ?

Zaraza na korijenovom vratu (P.Cactorum)
Nažalost, ovih dana sam svjedok jake pojave sušenja mladih i starih stabala krušaka i jabuka od posljedica vlažne truleži korijenovog vrata i vlažne truleži korijena. Ovo je i direktna posljedica prošlogodišnje vlažne godine, koja je pogodovala širenju ove opasne bolesti. Sada na ovom mjestu ne želim ulaziti u povijest,biologiju i simptome ove bolesti, već prije svega predložiti niz praktičnih mjera kako bi u buduće čim bolje prevenirali širenje ove bolesti na ostale ne zaražene sadnice. U pisanju ovog teksta koristio sam se i materijalima poznatog fitopatologa  V.K. Gupte. Budući je gljivica uzročnik ovih bolesti u manjem ili većoj mjeri biološki prisutna u tlu, koje je samo po sebi kompleksan sistem, vrlo je teško , gotovo nemoguće djelovati u smislu njenog iskorjenjivanja iz tla, ali u praksi se koristi kombinacija agrotehničkih , bioloških i kemijskih mjera. Još davne 1938 god ( Stevens ) , je kao mjeru za smanjenje zaraza korijenovog vrata  predložio pomo-tehničku mjeru, gdje bi se mjesto cijepljenja između podloge i plemke podiglo minimalno 30 cm od razine tla. Smith (1950), preporuča kao obaveznu mjeru prije sadnje plantaža provođenje agomelioracijskih zahvata ( drenaža) odvodnje suvišnih površinskih voda, kako bi se tlo čim bolje prozračilo. Svakako je od izuzetnog značaja uopće izbjeći sadnje nasada na teškim i slabo aeriranim tlima, a ako to već i radimo potrebno je popraviti takva tla unošenjem većih količina organske tvari i postavljanjem drenaže. McIntosh (1975), je predlagao sadnju jabuka na humke, kako bi se umanjila mogućnost zaraza. Svakako je u praksi potrebno izbjegavati svaki vid ozlijede podloge u razini tla i potrebno je tlo održavati čistim od korova. Postojali su i prijedlozi da se oko  spojnog mjesta  između podloge i plemke a koje je posađeno u razinu tla odstrani zemlja, kako bi se spriječio direktni kontakt sa gljivicom.

NEKROTIČNE MRLJE I ŽUTILO LISTOVA NA JABUKAMA

Simptom nekrotičnih mrlja i žutila na listovima jabuke
Nekrotične mrlje na listovima
Ovo je fiziološki poremećaj koji uglavnom pogađa Golden Delicious i njegove klonove ali pojavljuje se i na svim ostalim sortama jabuka. Niti dan danas se ne znaju točni uzroci ovog poremećaja, ali se na temelju dosadašnjih saznanja može navesti nekoliko ključnih karakteristika koji najbolje opisuju neke činjenice vezane uz ovaj poremećaj. Do sada se nije uspjelo sa napadnutih stabala izolirati niti jedna gljivica, bakterija ili virus koji bi bili u direktnoj vezi sa 
ovim poremećajem. Budući točan uzrok još nije poznat, većina autora ipak ga dovodi u vezu sa temperaturom zraka, intenzitetom svijetla, te vlagom u tlu. Povećanje giberelinske a smanjenje apcizinske kiseline upućuje na hormonalnu neravnotežu. Unutar pojedinih klonova golden deliciousa primjećuje se razlika, pa se čini da je na ovaj poremećaj nešto manje osjetljivi  klon reinders u usporedbi sa klonom b. Ali čak su evidentne i razlike između pojedinih stabala u istom voćnjaku. Čini se da su više napadnuta stabla koja su u alternativi nego stabla koja redovito rađaju svake godine. Neki su autori primijetili i da je manji napad na stablima koja su formirana u raznim formama piramidalnih krošnji, u odnosu na stabla koja su formirana u obliku vaze.

SIVI SAVIJAČ PUPOVA (Hedya nubiferana)



Javlja se rano u proljeće sa početkom kretanja pupova. Napada različite vrste voćaka, a najčešće jabuku, krušku, dunju, šljivu, trešnju i marelicu, ali i ukrasno drveće. Imago ima raspon krila 18-20 mm. Glava i prsište su sivi a prednja krila crnkasto-smeđa na tri petine bazalne regije, ostatak krila je bijeli.Stražnja su krila siva. Ličinka je prvih osam dana žučkasta a zatim poprima zelenkastu boju i na svakom segmentu ima manje crne kvržice. Glava i prsište su sjajno crne boje. Biljke domaćini su najčešće jabuka, rijeđe trešnja, badem, marelice,šljive, mušmule, ribizle ali ide i na šumske vrste poput breza ili vrba. Imago može odložiti do 170 jaja.

KRUŠKINA MUŠICA ŠIŠKARICA ( Dasyneura pyri Bouche)

KRUŠKINA MUŠICA.JPG
Štete od kruškine mušice na listovima


Kruškina mušica je štetnik koji nije predstavljao problem u intenzivnim nasadima krušaka, već se smatrao potencijalno opasnim samo u rasadnicima krušaka i na mladim stablima krušaka. Usporedo sa zabranom korištenja sredstava za zaštitu bilja iz skupine organo-fosfatnih materijala ovaj štetnik se počeo pojavljivati i u intenzivnim nasadima krušaka u sve većem broju, tako da ga posljednjih godina i mi u Slavoniji bilježimo gotovo redovito u periodu od sredine travnja do prve dekade svibnja u manjem ili većem opsegu. Vremenski gledano, pojavljuje se nekako uz cvatnju i po završetku cvatnje. Napada vršne poraste oštečujući listove a na mladim stablima u slučaju jačeg napada može zaustaviti porast mladih izboja. Slične štete na jabuci radi jabučna mušica šiškarica ( Dasyneura mali). Kada je riječ otpornosti pojedinih sorti krušaka na ovog štetnika tada možemo reći da su posebno osjetljive sorte Klapov ljubimac, Crveni Williams,  Boskova Bočica i Williams su umjereno osjetljive a Conferance i Passa Crasana nisu toliko osjetljive. Nasadi gdje imamo izražen jači porast vršnih izboja kao i mladi nasadi generalno su osjetljiviji na napad ovog štetnika.


BBCH skala razvojnih faza rasta

Često puta od stručnih prognoznih službi možete pročitati kako je neka voćna vrsta dosegla fazu razvoja po BBCH skali i kako se u toj fazi preporučuje tretiranje protiv bolesti ili nekog štetnika. Ukoliko želite znati kako je izvršena podjela po BBCH skali, i kako pojedina fenofaza razvoja izgleda to možete vidjeti dolje, gdje vam donosim točnu podjelu koja se kod nas najviše i koristi

BBCH skala razvojnih faza rasta

Jezgričavo voće (Meier et al.,1994)
0Početak vegetacije/ razvoj pupova
00Mirovanje
01Početak bujanja lisnih pupova
03Kraj bujanja lisnih pupova
07Početak otvaranja lisnih pupova: nazire se prvi list u pupu
09Vrhovi zelenih listova približno 5 mm iznad ljuski pupa
00       01       07   

KEEP IN TOUCH - SISTEM UZGOJA



Prošle i ove godine sve više se spominje sistem uzgoja voćaka u kojem mreža štiti svaki pojedini red voćaka. Sistem je popularno nazvan Keep in Touch, i među voćarima je izazvao puno polemika. Osobno nemam namjeru suditi o prednostima i manama bilo koje nove tehnologije u proizvodnji, jer uvijek je bolje prepustiti vremenu i praktičnom iskustvu da realno ocijeni uspješnost svakog novog sistema proizvodnje. Ipak mi se čini da bi ova tehnologija mogla dati odlične rezultate u ekološkim roizvodnjama, posebice jabuka, jer možemo fizički spriječiti pristup jabučnom savijaču, koji i je glavni ograničavajući činitelj u uspješnoj ekološkoj proizvodnji jabuka. 

Dolje Vam donosim jedan odličan tekst kolege Damira Lučića dip. ing.agr., koji je i prvi promovirao ovaj novi pristup proizvodnji na voćarskom portalu .


CRNA TRULEŽ NA ČAŠIČNIM LISTIĆIMA (SEPALAMA) JABUKA (Botryosphaeria obtusa)


Prošle godine u svim voćnjacima u manjoj ili većoj mjeri imali smo pojavu crne truleži na čašičnim listovima. Infekcija ovom gljivicom nastaje već u rano proljeće a pogoduju joj izrazito vlažni period od bubrenja pupova do cvatnje. Prva infekcija može nastati u trenutku razmicanja ljuskica na pupovima i prve pojave zelenih vrhova. Prošle godine ipak sam primjetio da se infekcija izrazitije pojavila na sortama Idared i Jonagold. Inače ovaj patogen može inficirati sve dijelove voćke ( deblo, izboje, listove, plodove). Kod rane infekcije na čašičnim listovima možemo kao prvi simptom primjetiti crvene mrlje koje od sredine postaju ružičaste te se kasnije čini kao da su okružene crvenim prstenom. Kako plod raste tako gljivica iz čaške prodire sve više u okolne dijelove ploda, pa starenjem može uzrokovati formiranje tamno svijetlih koncentričnih krugova odakle gljiva prodire sve do jezgre pa može uzrokovati i trulež sjemene lože pa takav plod dozrijevanjem prijevremeno otpadne. 

KEMIJSKA PRORIJEDA JABUKA - 4. dio

VRIJEME PROVOĐENJA APLIKACIJA  - OPĆA PRAVILA

Vremenski period za prorijedu u pravilu se kreće od cvatnje pa do 4 tjedna nakon nje. Dužina toga perioda uglavnom je determinirana vremenskim prilikama. Ako tretmanima prethoni duži period toplog vremena prorijeda može biti jako loša, ako tretiranju prethodi hladno i vlažno vrijeme tada je učinak prorijede jači ali se produžuje i period prorijede. Uglavnom sa prorijedom krećemo čim prije već u cvatnji i nastavljamo sve dok ne dobijemo zadovoljavajući rezultat. Bitno je čim prije postići planirano opterećenje, kako bi izbjegli alternativu i dobili krupnije plodove.

Učinkovitost kemijskih tretmana pod utjecajem je vremenskih uvjeta kroz nekoliko načina :

KEMIJSKA PRORIJEDA JABUKA treći dio

BA6 - (benzyladenine, benzil-adenin)

Ovo je regulator rasta koji sadrži citokinin, koji potiče izduživanje stanica. On je i sastojak preparata Promalin (GA4+7) + BA6, sa kojim uobičajeno u praksi izdužujemo plodove deliciousa ili spriječavamo pojavu mrežavosti na G.Deliciosu, ali se u jačoj koncentraciji i dozi koristi zasebno, kao prorijeđivač. Naj bolje rezultate postiže kada su vršni plodovi u gronji promjerom između 10 i 16 mm. Optimalne temperature za primjenu su  između 18 i 25 stupnjeva C. Miješanje sa nižom dozom NAA,  pojačava učinak, ali treba napomenuti da su neki autori protiv ovoga, jer smatraju da se u pojedinim godinama na određenim sortama mogu razviti mali plodovi ( pygmies). U praksi se kao dobra opcija pokazalo mješanja sa NAA uz upotrebu nekog od  nonionskih okvašivača kod sorte Fuji. Kod aplikacije BA6 ključno je ići sa što većim količinama vode 1000-2000L ovisno o veličini krošnje. Potrebno je dobro okvasiti krošnju, do točke kada će se višak tekućine kapanjem odvajati od krošnje. Osigurati uvjete za sporije sušenje nanesenog materijala ( tretirati rano u jutro). Jednolično i potpuno pokrivanje krošnje je ključno za uspjeh tretiranja. Najefikasniji je u periodu kada se promjeri centralnog ploda u gronji kreću od 5-15 mm. Ne preporuča se aplikacija više od dva puta tijekom jedne sezone tretiranja..


ETHEPHON - (ethrel)


Ovo je široko korišteni hormon koji se osim u prorijedi plodova upotrebljava i kao promotor bojanja i kao promotor boljeg zametanja cvjetnih pupova. U Njemačkoj i Austriji dopušten je za prorijeđivanje plodova u dva navrata godišnje, u dozi od 0.15 l po metru visine krošnje. On se najviše koristi u strategiji prorijede sorti koje se teže prorijeđuju ( Fuji,Braeburn,Elstar,Red Delicious). Primjenjuje se u fenofazi balona pa do cvatnje sam u dozama od 200-300 ml po ha ovisno o sorti, zatim u fenofazi pune cvatnje u kombinaciji sa NAD-om. Nakon što plodovi pređu promjer od 20mm opet se koristi samo ethephon. Nakon berbe koristi se zajedno sa Ure-om za jačanje pupova i ubrzavanje dozrijevanja (lignifikacije)

Idealan trenutak za primjenu Ethephona
AMONIJ TIOSULFAT  (ATS)


Prorijedu sa ATS-om koristimo samo kod voćaka koje se teže prorijeđuju sa hormonskim preparatima a sklone su alternativi ( Fuji, Elstar ili onima koje imaju veliku snagu cvatnje Breaburn, često se preporuča i za Golden Delicious, Galu i Pinovu. Sredstvo radi na način da fizički spali njuške tučaka na cvijetovima, prije nego je došlo do oplodnje. Obično se provode dva tretmana u prosječnim godinama. Prvi tretman ide u punoj cvatnji (1,5-1,8 %), a drugi tretman 2-3 dana poslije (10-12%). U godinama sa brzom i uniformnom cvatnjom daje odlične rezultate, ali nakon blagih zima kada je cvatnja obično razvučena potrebno je više puta ponavljati tretmane kako bi imali veći uspjeh. Povoljni uvjeti za primjenu su niža vlaga, više temp ( >15C), sunčano vrijeme . Nikako ne smijemo ići na vlažan list i po visokoj vlazi jer možemo lako izazvati ožegotine na listovima. Tretman u godinama sa mrazom može biti rizičan, ali daje odlične rezultate u krupnoći plodova i izbjegavanju alternative.

KEMIJSKA PRORIJEDA JABUKA drugi dio

NAD ili NAAm - (amid naftil octene kiseline, naphthalen - acet - amide)


To je biljni hormon, derivat NAA, koji se najčešće upotrebljava u fenofazi precvjetavanja kao sredstvo za prorijedu. Često se koristi u situacijama kada je voćka slabijeg turgora. On je n
Idealan trenutak za prorijedu sa NAD


ajmanje agresivan u odnosu na druga sredstva za prorijedu. Nikada ga ne treba koristiti za prorijedu Red Deliciousa, Fuji, i Braeburn-a, jer može izazvati efekt takozvanih “pygmies” plodova, kada plodovi ostaju u gronji i zaostaju u porastu. Aktivna tvar se apsorbira putem listova i uzrokuje formiranje abscisnog sloja između  plodova i spurova. Naši voćari obično griješe sa terminom primjene,  jer uglavnom zakasne. Idealno ga je primjeniti u periodu kada otpadnu latice sa king cvijetova u gronji. Obično su tada središnji plodovi u gronji između 3-5 mm promjera. Kada plodovi pređu promjer od 7 mm više ne možemo očekivati uspjeh u prorijedi.  Temperature pri kojima NAD ima dobar učinak kreću se od 12-25 C, a najbolje ga je aplicirati kada su temperature između 21 i 24 stupnja C. Potrebno je ovisno o volumenu krošnje primjeniti ga otopljenog u dovoljnoj količini vode da osiguramo dobro okvašivanje i omogućimo uvjete za sporije sušenje otopine, jer se tada ova aktivna tvar najbolje usvaja. Potrebno je prilikom primjene izbjegavati vjetrovito, hladno, i suho vrijeme. NAD je dobar prorijeđivač za sorte poput Zlatnog Delišesa, koje se inače teško prorjeđuju.


KEMIJSKA PRORIJEDA JABUKA - prvi dio


Plodovi jabuka otpali pod djelovanjem NAA
Kemijska prorijeda jabuka kod nas je možemo reći postala već uobičajena praksa svih većih proizvođača jabuka svako proljeće, i ovdje ću ukratko iznijeti neke opće poznate činjenice koje ju prate. Iako je ona i dan danas sa znanstvenog stajališta još uvijek malo determinirana i ovisna je o mnogostrukim faktorima agro-eko prirode, (što nažalost dovodi do toga da imamo iz godine u godinu različite uspjehe kada je o prorijedi riječ), svake nove godine ipak smo bogatiji za neko novo iskustvo, i skupljamo sve više znanja na ovom području.
U gronji su nakon tretmana sa NAA ostali samo "king" plodovi
Kemijska prorijeda temelj je za za povećavanje veličine plodova i potenciranje bogate cvatnje u slijedećoj godini. Ovisno o sorti cilj nam je napraviti redukciju broja plodova po stablu koja bi se kretala u rasponu od 4 - 6 plodova po centimetru poprečnog presjeka debla jabuke (TCSA-Trunk Cross-Sectional Area )., i to će nam biti garancija krupnih i kvalitetnih plodova. Kada je riječ o bogatoj cvatnji u idućoj godini, tada će prema nekim autorima biti cilj da do 4-tog tjedna nakon pune cvatnje, svedemo broj plodova po TCSA centimetru na 8-10. Što znači da u praksi za dobivanje krupnih plodova trebamo dvostruko jaču prorijedu, nego za  osiguravanje bogate cvatnje u idućoj godini. Bitno je smanjiti broj plodova unutar 4 tjedna od cvatnje, jer se u tom periodu iniciraju cvjetni pupovi za slijedeću godinu, i to je period kada giberelini, koji se sintetiziraju u sjemenkama novo oplođenih plodova, inhibiraju proces inicijacije cvjetnih pupova, pa nam je naravno bitno u tom periodu "skinuti" sa stabla što više plodova ( sjemenki ), te tako umanjiti količinu giberelina.

KAKO KEMIJSKIM TRETMANIMA POMOĆI DA SMANJIMO ŠTETU OD MRAZA ??

Cvjetni pupovi izmrzli u fenofazi crvenih glavica
U voćarskoj proizvodnji nažalost nisu rijetki slučajevi kada se uslijed kasnih proljetnih mrazova u periodu cvatnje, dogodi ugibanje gotovo svih cvjetova na voćki. Nažalost i puno voćnjaka i voćnih vrsta je kod nas je posađeno na pozicijama koje generalno nisu pogodne, jer nije niti izvršena rajonizacija pogodnosti terena za sadnju pojedinih voćnih vrsta. Često su sađene sorte ranijih termina cvatnje na podnožjima padina ( mrazišta), sa nepovoljnim prozračivanjem terena, što je samo dodatno pogodovalo češćem izmrzavanju voćaka, ali to sada i nije tema ovog osvrta. Namjera mi je ovdje dati kraći osvrt po pitanju kemijskih mjera koje bi voćari eventualno mogli poduzeti kako bi bar malo ublažili posljedice pojave kasnih proljetnih mrazeva. Puno je istraživanja i prije i sada bilo usmjereno kako bi se iznašla određena učinkovita ( kemijska) rješenja, da bi se posljedice mraza ublažile, ali rezultati variraju od situacije do situacije, te nažalost još ne možemo reći da je pronađeno neko "spasonosno riješenje" .
U SAD-u se dosta istraživalo u upotrebi krioprotektanata i antitranspiranata kao kemijskih metoda zaštite od mraza na breskvama, šljivama i bademu, ali su rezultati bili prilično konfuzni i pokazali su da ova sredstva ipak nisu učinkovita. Nešto se radi na upotrebi "tkz. ne-ledenih bakterija" koje bi folijarnom primjenom trebale spriječavati formiranje leda i smrzavanje  tkiva biljke, ali to su materijali koji su još u znanstvenim istraživanjima i nisu dostupni proizvođačima. Dosta se istraživalo na polju primjene kemijskih metoda koji za cilj imaju produžavanje perioda mirovanja. Tako se korištenjem regulatora rasta Ethephona ( Ethrel), može odgoditi kretanje pupova za 5-7 dana (Powell i Himelrick, 2000) , ako se Ethrel primjeni  u jesen sa početkom skupljanja jedinica niskih temperatura ( chill units - CH ). Ovo se često koristilo na trešnjama i breskvama. Njegova primjena pokazala je odlične rezultate u smanjenju šteta na breskvama od zimskog izmrzavanja, ali se pokazalo da njegova primjena na jabukama ne dovodi do odgađanja cvatnje, ali primjenjen u jesen ima utjecaja na smanjenje bujnosti. Isto tako moguće je sa korištenjem giberelinske kiseline odgoditi cvatnju, ali je potrebno aplicirati više puta a to je skupo. Još su  Nigond 1960., Schultz i Weaver, 1977, pronašli da primjena giberelina i alfa-naftil octene kiseline (NAA) u kasnu zimu i rano proljeće, može odgoditi kretanje vegetacije.

ALTERNATIVNA RODNOST

Vrhovi stabla opterećeni rodom
Alternativno rađanje voćaka odnosi se na naizmjeničnu rodnost, čiji je uzrok reguliran unutar same biljke. Ova pojava je raširena kod mnogih višegodišnjih stabala i grmova, ali ipak nije univerzalna. Voćne vrste u tekućoj godini zameću cvjetne pupove, koji će dati rod u slijedećoj godini, a kod većine listopadnih voćnih vrsta, smjenjivanje godina sa malim i velikim urodom uzrokovano je kompeticijom između opterećenja rodom u tekućoj godini i formiranjem cvjetnih pupova za nadolazeću godinu.
Pretjerani rod u tekućoj godini troši hraniva koja su neophodna za formiranje cvjetnih pupova, ali postoje i dokazi da sjemenke proizvode hormone koji imaju izravan inhibitorni učinak na razvoj cvijeta. Jabuka je puno proučavana voćna vrsta, kada se radi o alternativnoj rodnosti i istraživanja su pokazala da je smanjeno formiranje cvjetnih pupova uzrokovano hormonima koji su proizvedeni u sjemenu, posebice je riječ o giberelinu, dok su podaci za kruške puno nejasniji.

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE U NASADIMA JABUKA GUSTOG SKLOPA 3.dio

 POSTIZANJE ADEKVATNOG OPTEREĆENJA PO STABLU

Zimska rezidba na kraju prve vegetacije
Način uvođenja stabala jabuka  u rod tijekom prve četiri godine, ključan je činitelj u izbjegavanju pojave  alternativne rodnosti, i postizanju balansa između rasta i plodonošenja. Uz rodne i slabo bujne podloge poput M9 i njenih klonova, mlada stabla jabuka mogu  već u drugoj ili trećoj godini formirati previše roda, što neminovno dovodi do ulaska stabla jabuke u alternaciju slijedeće godine, kada izostaje obilnija cvatnja i rod, te ulazimo u začarani krug naizmjenične rodnosti iz kojega je teško izaći, tim više što se uglavnom dogođa  da se balans između vegetativnog rasta i rodnosti  remeti u korist rodnosti,  pa biljka postaje prebujna,  posebno u godini kada je izostao rod, ali nije izostala gnojidba dušikom, tako da u 4 godini kada bi trebao biti formiran uzgojni oblik i krošnja zauzeti svoj prostor,  imamo povećanu bujnost.  Voćari  to pokušavaju ispraviti  nešto jačom rezidbom, što samo dodatno pogoršava situaciju. Da bi izbjegli ove neplanirane neugodnosti, koje mogu dovesti i do ne isplativosti proizvodnje, prva opterećenja na mladim stablima moraju biti pomno određena na temelju karakteristika same sorte ( bujne, srednje bujne, slabije bujne), na temelju sklonosti alternaciji ( klonovi Gale manje skloni, Kiku i Golden dosta skloni), te na temelju poprečne površine presjeka debla (TCSA).  Za sorte koje nisu sklone alternaciji, poput Gale,  opterećenje u drugoj vegetaciji nebi trebalo prelaziti 6 plodova po cm² TCSA, (što bi značilo u prosjeku od 25 – 40  plodova po stablu u drugoj godini, 40-60 plodova po stablu u trećoj godini, i  100-120 plodova po stablu u 4 godini). Sorte koje su sklone alternaciji, poput klonova  sorti Fuji  i Golden Delicious-a, potrebno je opteretiti sa max 4 ploda po cm², što bi značilo  15-20 plodova po stablu u drugoj  vegetaciji,  25-40 plodova po stablu u trećoj vegetaciji i 50-70 plodova po stablu u 4 vegetaciji. Ukoliko je sorta bujnija tada treba biti bliži gornjoj granici preporučenog opterećenja po stablu, ukoliko je slabije bujna slijediti donju preporučenu granicu opterećenja po godinama.

NAVODNJAVANJE I FERTIRIGACIJA JABUKA

Laguna
Spremište vode za navodnjavanje - Laguna

    Ključni faktor koji odvaja uspješne proizvođače jabuka, od onih manje uspješnih, mogućnost je efikasnog  i nadasve racionalnog korištenja sustava za navodnjavanje i fertirigaciju.Pogotovo ovo vrijedi u  ekstremno sušnim  godinama kada se  u pitanje može dovesti i sama uspješnost proizvodnje jabuka i mogućnost  da se izbjegnu stresni uvjeti u njihovoj proizvodnji. Bez korištenja ovakvih sustava, danas nije moguće ozbiljno bavljenje voćarskom proizvodnjom, a o plantažnoj proizvodnji jabuka da i ne govorimo.

 Prvi preduvjet prije sadnje jabuka  je instalirati prvu žicu, na koju polažemo T-tape trake tj. navodnjavanje kap po kap. Odmah po sadnji potrebno je pustiti navodnjavanje u pogon,  jer se danas uglavnom sade knip sadnice s prijevremenim izbojcima, koji imaju veliku transpiracijsku površinu i ukoliko ne bismo  imali vodu u trenutku sadnje, došlo bi do velikog gubitka  sadnica uslijed sušenja. Često sam svjedok situacija kada  naši voćari podignu suvremenu plantažu jabuka sa skupim sustavom za navodnjavanje, koji gotovo da ne koriste za fertirigaciju, a kada je riječ o navodnjavanju koriste se količine vode nedostatne za dobivanje krupnih plodova u prvoj klasi.
Ovdje stavljam naglasak na korištenje vodotopivih gnojiva kroz sustav za fertirigaciju, kao vrlo efikasan način da voćki pružimo brzu dostupnost  hranjiva u vrijeme kada joj to najviše treba i da hranjiva doziramo u potrebnoj količini, bez suvišnog ispiranja ili pak njihovog prelaska u netopive i voćki manje pristupačne oblike. U ovom pregledu više ćemo pažnje posvetiti fertirigaciji i načinima kako  poboljšati opskrbljenost voćke  lako dostupnim hranjivima. Prije svega potrebno je znati slijedeće činjenice o fertirigaciji, kao i razlike između fertirigacije i  i konvencionalnog načina gnojidbe mineralnim gnojivima.

PODREZIVANJE KORIJENA KAO JEDNA OD MJERA KONTROLE BUJNOSTI VOĆAKA


Usporedno sa zabranom korištenja nekih kemijskih sredstava, koji su imali za cilj umanjiti povećanu bujnost stabala voća, poput (Daminozid) i dr. ponovno se počela intenzivnije koristiti agrotehnička mjera podrezivanja korijena, kao jedna od  načina da smanjimo prekomjernu bujnost  stabala u intenzivnoj proizvodnji jabuka i krušaka posebice. Na prostorima RH možemo reći da se ova mjera intenzivnije počela koristiti zadnjih 4-5 godina, usporedo sa dolaskom u rod, prvih modernijih plantažnih nasada posađenih od 2008 godine, na ovamo. Posebno se ova mjera usmjeravala za kontrolu bujnosti kod sorti koje su sklone alternativi, poput Fuji ili Golden Delicious, kako bi se smanjenjem bujnosti dodatno potakle na bolje formiranje cvijetnih pupova. Danas se kod svih naših ozbiljnijih voćara ova mjera prihvaća kao jedna od uobičajenih agrotehničkih mjera u redovnoj proizvodnji i nitko ju više ne preispituje.

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE U NASADIMA JABUKA GUSTOG SKLOPA 2.dio

POVIJANJE PRIJEVREMENIH IZBOJA NAKON SADNJE S CILJEM UBRZANOG POTICANJA POVEĆANE RODNOSTI



Povijanje izboja ispod horizontale
Manipuliranje sa kutom grananja postranih izboja  važan je  način poticanja brzog ulaska stabala jabuka u rod. Odmah nakon sadnje povijanjem prijevremenih izboja  knip sadnice,  ispod horizontale, smanjujemo bujnost mladih stabala, koja i inače u juvenilnom stadiju imaju tendenciju jačeg vegetativnog porasta. Na ovaj način potenciramo zametanje cvijetnih pupova za slijedeću vegetaciju,  i rani ulazak u ozbiljniji rod, pa se pod opterećenjem te grane   još  više  povijaju ispod horizontale. Ovi plodovi su snažan konkurent za raspoloživa hraniva, te  značajno umanjuju  porast  grana,  pa ne prijeti mogućnost da one prerastu svoj planirani  vegetativni prostor.  U okomitoj poziciji uslijed utjecaja hormona rasta,  tj. apikalne dominacije vrhova,  izboji rastu znatno bujnije i umanjeno im je formiranje cvijetnih pupova.  Grane sa izrazito okomitim kutem grananja bolje je odmah ukloniti tkz. obnavljajućim rezom, tj (duch cut), koji provocira obnovu grane iz spavajućeg pupa pod puno povoljnijim kutem grananja.  Ako bi ručno povijali izboj koji raste pod izrazito oštrim kutem, lateralni pupovi imaju  preveliku energiju rasta, te dolazi  do naglog prorastanja novih izboja  u uspravni  duži izboj,  koji neće moći formirati cvijetne pupove.
Grane koje su slabije ili srednje bujnosti  u pravilu iz lateralnih pupova razvijaju kraće izboje,  koji postaju rodni.  Kod  uzgojnih  sklopova srednje ili niske gustoće, stablo mora rasti vrlo brzo da bi popunilo svoj predviđeni prostor, dok kod suvremenog uzgoja jabuka u gustom sklopu, sa razmacima između sadnica od 0,8-1,20 m, trebamo izazvati slabi do umjereni porast.  Kada  smo posadili dobro  razgranate knip sadnice,  gotovo da i nemamo potrebe za rastom postranih grana. Ovdje je potrebno samo potencirati što veći porast provodnice, kako bi čim prije dosegla svoju konačnu visinu. Ovo postižemo tako što odmah nakon sadnje ručno povijamo prijevremene izboje ispod horizontale, kako bi im ograničili rast i zadržali ih u planiranom prostoru.  Kada je riječ o uzgojnom obliku dugog vretena tkz. tall spindla, koji je dominantan uzgojni oblik u Sjevernoj  Italiji , u jednoj od najrazvijenijih voćarskih regija u Europi ( Bodense, Sout Tirol),  koji se najčešće podižu u sklopu (3m x 1m), tada je ključno da se postrani izboji odmah nakon sadnje  poviju  ispod horizontale, smanjujemo im bujnost, tako da gotovo da i nemamo porasta u prvoj vegetaciji,  formira se puno cvijetnih pupova te ulazimo u veći rod u drugoj vegetaciji, što spriječava formiranje grana drugog reda te se krošnja zadržava u  predviđenom vegetacijskom prostoru.

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE U NASADIMA JABUKA GUSTOG SKLOPA 1.dio








Sadnja plantaže jabuka u gustom sklopu

Uspješna tehnologija proizvodnje jabuka u bilo kojem sistemu uzgoja u   gustom sklopu, prije svega ovisi o uspostavljanju balansa između vegetativnog rasta i plodonošenja. Premala bujnost u prvim godinama, rezultira većim plodonošenjem,  pa imamo plodove koji su sitni i lošije kvalitete, te u slijedećoj godini uzgoja takvo  stablo redovito ulazi u alternaciju (dvogodišnje rađanje), pa ne može brzo popuniti  svoj rodni volumen, kako bi se voćnjak što prije počeo isplaćivati. Ako je vegetativni porast preveliki, tada je znatno reducirano formiranje cvjetnih pupova i samim time plodonošenje u slijedećoj godini, stabla su slabo opterećena rodom, čime  postaju prebujna, i jako je problematično zadržati ih unutar optimalnog prostora . Samo postizanje ravnoteže između vegetativnog porasta i plodonošenja, smiriti će stabla u prvim godinama formiranja uzgojnog oblika, te će plantaža ući u redovne i visoke prinose bez alternativne rodnosti, pa će biti potrebno samo lagano prorjeđivanje zimskim rezom,  te ljetna rezidba sa ciljem otvaranja krošnje, kako bi se stvorena ravnoteža i održavala.Pravilna tehnologija rezidbe, i ispravno  opterećenje svakog stabla, uz gnojidbu i navodnjavanje,  glavni su alat u postizanju ravnoteže između rasta i rodnosti kroz cijeli životni vijek plantaže. Razlike u tehnologiji proizvodnje uvjetovane su gustoćom sadnje, kvalitetom sadnica, te odabirom uzgojnog oblika.

POVIJANJE IZBOJA U RODNE POZICIJE, KAO IZUZETNA MJERA ZA KONTROLU BUJNOSTI MLADIH NASADA

Provodnici konkurentna grana
Jedna od najvažnijih mjera za smanjenje bujnosti i postizanje rane rodnosti, je povijanje postranih izboja. Posve je jasno da je prilikom formiranja uzgojnog oblika  vreteno i njegove modifikacije, kod srednje bujnih i bujnih sorti ( Gala,Granny Smith, Fuji, Jonagold) potrebno odvojiti potrebna sredstva i vrijeme za povijanje prijevremenih izboja, tek posađenog mladog voćnjaka. Uzmimo za primjer sortu Fuji ( izuzetno bujna), kod koje odmah nakon sadnje moramo poviti sve prijevremene izboje ispod horizontale, ili najkasnije do kraja lipnja, da bi smanjili bujnost, (sprečavajući da  se ovi izbojci razviju u velike donje grane). Na ovaj način dodatno potičemo i  formiranje cvjetnih pupova. Naši su voćari u praksi velikom većinom izbjegavali izvođenje ove mjere, često to pravdajući velikim troškovima. Nažalost vrlo brzo su svi uvidjeli svoju grešku, posebno na bujnijim sortama poput sorti Fuji i Granny Smith, koje su razvile već u prvih par godina, vrlo bujna stabla, sa jakim granama u gornjem dijelu krošnje. Na ovo su voćari odgovorili izvođenjem jake rezidbe u periodu mirovanja i na ovaj način isprovocirali su još veće poraste. Ovo sve je još dodatno začinjeno ulaskom u alternativna rađanja kod sorti koje su tome i inače sklone, poput sorti Fuji i Golden Delicious, i tako smo ušli u zatvoreni krug iz kojega je jako teško izaći. neravnoteže između rasta i rodnosti.


RAZUMIJEVANJE NAČINA DJELOVANJA FUNGICIDA MOŽE POMOĆI UZGAJIVAČU DA U DATOM TRENUTKU ODABERE NAJBOLJI

Sekundarna krastavost na plodu jabuke
Fungicidi koje koristimo za zaštitu od krastavosti na jabukama, kontroliraju bolest kroz četiri različita načina djelovanja: preventivna zaštita, post infekcijska zaštita, pred simptomska aktivnost i post simptomska aktivnost. Razumijevanje ovih načina djelovanja, može pomoći uzgajivaču neke kulture, da odabere onaj materijal koji će u datom trenutku dati najbolji rezultat u zavisnosti od određenih uvjeta.

Preventivna zaštita se odnosi na sposobnost fungicida da uništi ili inaktivira već prisutne spore krastavosti na organima biljke, (i time spriječiti infekciju) lista ili ploda, prije negoli se steknu uvjeti za infekciju. Dobri preventivni fungicidi moraju pokazivati ​​zadovoljavajuću sposobnost zadržavanja, to jest, fungicid mora ostati na površini lišća i odoljeti prekomjernom ispiranju aktivne tvari uslijed kiše. S druge strane, dobar preventivni fungicid mora imati dobra redistributivna svojstva,što znači da bi ostaci fungicida trebali imati tendenciju da se isprani od kiše prerasporede na prethodno nezaštićeno tkivo. U idealnom slučaju, fungicid se treba držati dovoljno dobro na površini da se ne može isprati sa stabla, ali treba biti i dovoljno dobro prerapoređen tijekom kišnog razdoblja, kako bi se zaštitili novi porasti.

UTJECAJ KOLIČINE PREZIMJELOG INOKULUMA NA POJAVU KRASTAVOSTI


Ekonomski gubici u proizvodnji jabuka izazvani zbog  krastavosti,  u komercijalnim voćnjacima pojavljuju se uslijed međusobnog utjecaja slijedećih faktora: 

  • VISOKA MOGUĆNOST PRIJENOSA ZARAZE USLIJED VEĆE KOLIČINE INOKULUMA NA LISTOVIMA U VOĆNJAKU 
  • VREMENSKI UVJETI PRISUTNI U VOĆNJAKU U PERIODU IZMEĐU FENOFAZA ZELENOG VRHA I CVATNJE
  • PREVENTIVNA ZAŠTITA U PERIODU OD ZELENIH VRHOVA DO CVATNJE

         
Teška primarna infekcija asko sporama ( sporulacija vidljiva) 
Važnost visoke razine inokuluma za potenciranje nastanka infekcije krastavošću ne treba biti pretjerano naglašavana. Nitko ne može kontrolirati vremenske prilike, a loše vrijeme može utjecati na efikasnost fungicida. Međutim ipak postoji nekoliko metoda koji su nam dostupni kako bi smanjili inokulum u voćnjacima. Svaka od tih metoda može smanjiti razinu inokuluma za najmanje 70%,čime se voćnjak sa visokom razinom inokuluma, prevodi u voćnjak sa umjerenom ili slabom razinom inokuluma. Korištenje bilo koje od ovih metoda,  ne isključuje potrebu za primjenom fungicida početkom fenofaze  zelenog vrha, ali ona bitno smanjuje rizike u kontroli bolesti, posebno u lošim godinama.

STRATEGIJA BORBE PROTIV KRUŠKINE BUHE




Štete od gljive čađavice na plodovima
Sigurno je da svakog ozbiljnijeg  proizvođača krušaka, i na sam spomen kruškine buhe, prođu trnci, tim više što nam je prošla proizvodna godina uz puno vlage i pojačane bujnosti, po pitanju zaštite od kruškine buhe bila izuzetno teška. Mnogi su proizvođači kiksali, jer je pritisak štetnika bio visok, i uz veliku vlagu, doveo je do "prljanja" plodova gljivom čađavicom, te do praktično ekonomski bezvrijednih plodova. Nažalost, samo mala nepažnja u kratkom vremenu, (2-3 dana), može dovesti do prenamnažanja kruškine buhe, pojave starijih stadija L4 i L5, koje su obložene sa mednom rosom i praktično je nemoguće da aktivna tvar dospije do njih i da ih uništi. Nažalost u ovom slučaju proizvođač može samo bespomoćno gledati i čekati naseljavanje gljiva čađavica. Kako se ovakve situacije ne bi dešavale, i kako se naši proizvođači ne bi odlučivali na krčenja svojih nasada, potrebno je jako dobro poznavati razvojni ciklus ovog opasnog štetnika. Zbog gore navedenih razloga odlučio sam na jednom mjestu sažeti neke činjenice o načinu života ovog štetnika, njegovom razvojnom ciklusu, te najpogodnijim terminima i najpogodnijim sredstvima za učinkovitu kontrolu ovog štetnika.


OPIS


Kruškina buha je sitan kukac (2,5-3 mm), s kratkom širokom glavom i velikim očima. Boje su narančasto-smeđe ili smeđe-crvene s crnim pjegama. Glava im je trokutasta oblika. Stražnji par nogu je razvijen za skakanje (samo odrasli skaču).