STRATEGIJA BORBE PROTIV KRUŠKINE BUHE

Štete od gljive čađavice na plodovima

Sigurno je da svakog ozbiljnijeg  proizvođača krušaka, i na sam spomen kruškine buhe, prođu trnci, tim više što nam je prošla proizvodna godina uz puno vlage i pojačane bujnosti, po pitanju zaštite od kruškine buhe bila izuzetno teška. Mnogi su proizvođači kiksali, jer je pritisak štetnika bio visok, i uz veliku vlagu, doveo je do "prljanja" plodova gljivom čađavicom, te do praktično ekonomski bezvrijednih plodova. Nažalost, samo mala nepažnja u kratkom vremenu, (2-3 dana), može dovesti do prenamnažanja kruškine buhe, pojave starijih stadija L4 i L5, koje su obložene sa mednom rosom i praktično je nemoguće da aktivna tvar dospije do njih i da ih uništi. Nažalost u ovom slučaju proizvođač može samo bespomoćno gledati i čekati naseljavanje gljiva čađavica. Kako se ovakve situacije ne bi dešavale, i kako se naši proizvođači ne bi odlučivali na krčenja svojih nasada, potrebno je jako dobro poznavati razvojni ciklus ovog opasnog štetnika. Zbog gore navedenih razloga odlučio sam na jednom mjestu sažeti neke činjenice o načinu života ovog štetnika, njegovom razvojnom ciklusu, te najpogodnijim terminima i najpogodnijim sredstvima za učinkovitu kontrolu ovog štetnika.

OPIS

Kruškina buha je sitan kukac (2,5-3 mm), s kratkom širokom glavom i velikim očima. Boje su narančasto-smeđe ili smeđe-crvene s crnim pjegama. Glava im je trokutasta oblika. Stražnji par nogu je razvijen za skakanje (samo odrasli skaču).

UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA POLJOPRIVREDU

Zadnjih mjeseci svjedoci smo svojevrsne polemike koju su pomalo nametnuli i mediji, u vezi dugoročnih prognoza klime u bližoj i daljoj budućnosti. Pa shodno tome imamo dijametralno suprotne najave. Od dolaska iznadprosječno hladne zime, pa do dolaska iznadprosječno tople zime.

Imamo pobornike teorije globalnog zatopljenja sa jedne strane te pobornike teorije ulaska u novo mini ledeno doba sa druge strane. Ne želim ulaziti u polemike tko je u pravu, niti je to tema ovog teksta. Nedavno sam bio na zanimljivoj radionici za poljoprivrednike, organiziranoj od strane DHMZ i partnera sa temom Vrijeme i klima. Tamo je bilo razgovora o utjecaju evidentnih klimatskih promjena (poremećaja) na poljoprivrednu proizvodnju u budućnosti.

UPOTREBA KAOLINSKE GLINE U VOĆARSTVU

U današnje vrijeme intenzivne upotrebe pesticida, veliki se naglasak daje na iznalaženje alternativnih metoda upotrebe sredstava u zaštiti bilja od štetočina, a koji će, uz dobar učinak - biti apsolutno neškodljivi za čovjeka i njegov okoliš. Od svih introduciranih materijala, sredstvo koje ponajviše obećava, a u pojedinim dijelovima Europe i SAD-a, a već se uvelike upotrebljava, je i kaolinska glina. Ona se u pokusima koristila u gotovo svim granama poljodjelstva, ali se posebno dobro pokazala u voćarstvu, a posebice u području organske i konvencionalne proizvodnje jabuka.

FORMIRANJE VITKOG VRETENA

Uspješna tehnologija proizvodnje jabuka u bilo kojem sustavu uzgoja u gustom sklopu, prije svega ovisi o uspostavljanju balansa između vegetativnog rasta i plodonošenja. Premala bujnost u prvim godinama, rezultira većim plodonošenjem, pa imamo puno sitnih plodova koje obično ne stignemo ručno prorijediti, te u slijedećoj godini uzgoja takvo stablo ulazi u alternaciju (dvogodišnje rađanje), pa ne može brzo popuniti svoj rodni volumen.

Sl.1 - Proizvodnja kvalitetnih
knip sadnica u rasadniku

Temeljni cilj je čim prije dostići puni rodni volumen, opteretiti stabla, te ući u prvi veći rod i započeti otplatu investicije. U drugoj ekstremnoj situaciji,ako je vegetativni porast preveliki, tada je znatno reducirano formiranje cvjetnih pupova i samim time plodonošenje u slijedećoj godini, stabla su slabo opterećena rodom, čime postaju prebujna i jako je problematično zadržati ih unutar njihovog predviđenog prostora. Samo postizanje ravnoteže između vegetativnog porasta i plodonošenja, smiriti će stabla u prvim godinama formiranja uzgojnog oblika, te će plantaža ući u redovne i visoke prinose bez alternativne rodnosti, pa će biti potrebno samo lagano prorjeđivanje zimskim rezom, teljetna rezidba sa ciljem otvaranja krošnje, kako bi se stvorena ravnoteža i održavala.

Pravilna tehnologija rezidbe i ispravno opterećenje svakog stabla, uz gnojidbu i navodnjavanje, glavni su alat u postizanju ravnoteže između rasta i rodnosti kroz cijeli životni vijek plantaže. Razlike u tehnologiji rezidbe uvjetovane su gustoćom sadnje, kvalitetom sadnica, te odabirom uzgojnog oblika.

SADNJA SUVREMENIH NASADA JABUKA

Zadnjih godina u Hrvatskoj su posađene velike površine novih, suvremenih nasada jabuka u gustom sklopu, sa kvalitetnim „knip“ sadnicama. Voćari koji nisu uspjeli obaviti sadnju u jesenskom ili u zimskom periodu, sa sadnjom su kretali u proljeće, često uz izrazito sušan period, bez instaliranog sustava za navodnjavanje te postavljene armature.

Razgranate knip sadnice velikog habitusa, sa puno prijevremenih izboja, dolazile bi u stanje svojevrsnog stresa, unatoč zadovoljavajućoj vlazi tla u zoni korjenovog sustava. Razlog ovome je oštećeni korjenov sustav tek posađene sadnice, koji ne može adekvatno opskrbiti sadnicu sa vodom.
velike razgranate sadnice proizvode veliku lisnu površinu ubrzo nakon sadnje, za razliku od šiba. Sve to stvara potrebu za izrazito velikim količinama vode, kako bi se održao turgor i omogućila regeneracija korjenovog sustava dok on ne preuzme svoju punu funkciju. U ekstremno sušnim godinama to bi uzrokovalo potpuni zastoj u vegetaciji, ali i veliki postotak neprimljenih sadnica, što neminovno dovodi do velikih gubitaka. Za jednu vegetacijsku godinu odgođa se ulazak u rod, te je otežano postizanje predviđenog rodnog volumena. Svjedoci smo sve sušnjih godina u posljednje vrijeme, pa čak i u našim najzapadnijim djelovima poput Međimurja, stoga se niti ne preporuča kretanje u sadnju jabuka bez već pripremljene armature (stupci, prva žica, postavljen sustav za navodnjavanje i obilježena sadna mjesta). Ovo će omogućiti da odmah nakon sadnje, sadnice dobiju vodu u potrebnim intervalima.

PRIMJENA KALCIJEVIH MATERIJALA S CILJEM SMANJENJA KISELOSTI TALA ( KALCIFIKACIJA)

Tla na plantažama jabuka trebala bi imati kroz cijelu zonu prostiranja aktivnog korijenovog sustava (40 cm) pH od 6.5. Budući da nije moguće učinkovito unošenjevapna (kalcizacija) u već uspostavljenim voćnjacima, to je potrebno izvršiti u meliorativnim radnjama prije uspostavljanja voćnjaka, na osnovu provedene analize tla. Najsigurnije je izabrati tla koja imaju pH vrijednosti koje odgovaraju uzgoju jabuka, ali ako to nije moguće, svakako je potrebno odraditi kalcizaciju kiselih tala, da bi pH tla u zoni korijenovog sustava doveli do vrijednosti od 6.5, koja je idealna za uzgoj jabuka.

PRIMJENA BAKRENIH PREPARATA U VOĆARSTVU

Pripravci na osnovi bakra koriste se za kontrolu velikog spektra gljivičnih i bakterijskih oboljenja. Obično se primjenjuju rano u proljeće u mirovanju ili početku vegetacije, kako bi kontrolirali nekoliko važnijih gljivičnih bolesti i bakterioza na voćkama. Na jabukama, kruškama i dunjama, koristimo ga već u fenofazi zelenih listića, netom nakon bubrenja pupova, kod suzbijanja bakterijske paleži (Erwinia amylovora), u ako smo uočili simptome ove bolesti godinu ranije.U zadnje vrijeme protiv ove opasne bakterioze uobičajeno je bakar koristiti preventivno, od početka cvatnje pa do precvjetavanja, neovisno o prisustvu simptoma. Uobičajeno se koristi kod kontrole krastavosti (Venturia inaequalis) na jabuci i kruški, u početku vegetacije, te kod bolesti kore drveta. Tretiranje bakrom između fenofaza pucanja ljuskica i pojave zelenih listića koristimo za kontrolu kovrčavosti lista (Tafrina deformans) kod breskve i nektarina. Na trešnjama, višnjama i kajsijama tretiranja bakrom mogu pomoći smanjiti bakterijski rak uzrokovan bakterijom Pseudomonas Syringae. Kako vidimo široki je spektar djelovanja bakarnih preparata na bolesti, a ovdje ćemo dati naglasak na mehanizam djelovanja bakrenih preparata, kao i utjecaj tretiranja bakrom na ekologiju.

KONTROLA APIKALNE DOMINACIJE NA VOĆKAMA

Danas je dosta veliki problem kako na što uspješniji način obuzdati dominaciju vrhova na mladoj provodnici voćaka, i osigurati da se uspostavi ravnoteža između rasta i rodnosti. Voćari koriste niz mjera da to postignu, a jedna od mjera je i povijanje provodnice u horizontalnu ( rodnu poziciju ), kako bi joj smanjili bujnost, opteretivši je rodom, i na taj način spriječili razvijanje dominantnih grana na vrhovima provodnice. Kako bi pogledali fotografije iz voćnjaka gdje smo obavljali ovu radnju i vidjeli kako to izgleda, možete posjetiti Google + profil Voćarskog Kruga ili Google Zajednicu - Voćarskog kruga