 |
| Sadnja plantaže jabuka u gustom sklopu |
Uspješna tehnologija proizvodnje jabuka u bilo kojem sistemu uzgoja u gustom sklopu, prije svega ovisi o uspostavljanju balansa između vegetativnog rasta i plodonošenja. Premala bujnost u prvim godinama, rezultira većim plodonošenjem, pa imamo plodove koji su sitni i lošije kvalitete, te u slijedećoj godini uzgoja takvo stablo redovito ulazi u alternaciju (dvogodišnje rađanje), pa ne može brzo popuniti svoj rodni volumen, kako bi se voćnjak što prije počeo isplaćivati. Ako je vegetativni porast preveliki, tada je znatno reducirano formiranje cvjetnih pupova i samim time plodonošenje u slijedećoj godini, stabla su slabo opterećena rodom, čime postaju prebujna, i jako je problematično zadržati ih unutar optimalnog prostora . Samo postizanje ravnoteže između vegetativnog porasta i plodonošenja, smiriti će stabla u prvim godinama formiranja uzgojnog oblika, te će plantaža ući u redovne i visoke prinose bez alternativne rodnosti, pa će biti potrebno samo lagano prorjeđivanje zimskim rezom, te ljetna rezidba sa ciljem otvaranja krošnje, kako bi se stvorena ravnoteža i održavala.Pravilna tehnologija rezidbe, i ispravno opterećenje svakog stabla, uz gnojidbu i navodnjavanje, glavni su alat u postizanju ravnoteže između rasta i rodnosti kroz cijeli životni vijek plantaže. Razlike u tehnologiji proizvodnje uvjetovane su gustoćom sadnje, kvalitetom sadnica, te odabirom uzgojnog oblika.
GUSTOĆA SADNJE – (SKLOP)
Nasad jabuka - prva vegetacija
Gustoća sadnje je najvažniji faktor, koji određuje veličinu prinosa voćnjaka u prvih pet godina uzgoja, ali i kvaliteta sadnica ima značajan utjecaj na rani ulazak u rod. Danas je najrašireniji sklop u intenzivnom uzgoju jabuka kod raznih modifikacija vitkog vretena, u redu 0,80 m a između redova 3,20 m., što iznosi cca 3500 sadnica u nettu. Preporuka je da se taj sklop kreće od (3-3,20 m) između redova pa do (0,80-1,0 m) unutar reda, što bi značilo od (2800 – 3750) sadnica po ha u nettu ( 0,9 ha aktivne površine) . Unutar ovog raspona sadnje, odluku o točnom sklopu donosimo na temelju podataka o bujnosti sorte, bujnosti podloge, te tipu tla. Pravilo je da kod bujnijih sorata koristimo podloge najslabije bujnosti poput M9, čiji je klon T337 i najkorišteniji kod nas u Hrvatskoj ali i u Europi, ili još slabije bujan klon FL 56. U Sjevernoj Americi dosta se uz klonove M9, koristi i podloga B9. Također ovdje povećavamo i razmak između sadnica u redu ( 0,80 m – 1m). Ako odlučimo uzgajati slabije bujne sorte, poput spur klonova Crvenog Delicious-a, tada odabiremo nešto buJNIJE podloge poput M26, koja se dosta koristi baš za, u zadnje vrijeme popularne klonove crvenog Deliciousa ( Red Cap, Red Chief). U ovom slučaju smanjujemo razmak između sadnica (0,60 m - 0,70 m ). Unatoč određenoj slobodi u određivanju razmaka sadnje, voćari moraju znati da je za postizanje visokih i ranih uroda ključan uzgoj jabuka u gustoj sadnji. Za izrazito slabo bujne spur sorte, poput klonova Crvenog Deliciousa, preporuča se razmak sadnje od 0,60- 0,70 m u redu, za slabo i srednje bujne sorte poput Braeburna, Gale, Golden Delicious-a, preporučamo razmak od 0,8-0,9 m u redu. Za bujnije sorte poput klonova Fuji-ja, Jonagolda, te Grenny Smitha koji ima tip Bearing rodnosti preporuča se sadnja na 1m udaljenosti sadnica od sadnice. Između redova, na ravnim terenima razmak bi se trebao kretati od ( 3,0 m – 3,20 m ), a na nagnutim terenima ( 3.20m - 3,40m ).
KVALITETA SADNICA
 |
| Visoko razgranata "knip sadnica" kraj prve vegetacije |
Nasad jabuka - druga vegetacija
Za brzi ulazak u rod, što je i ključan faktor za uspostavljanje ravnoteže između vegetativnog porasta i plodonošenja, od izuzetnog značaja je posaditi kvalitetne, visoko razgranate sadnice, sa minimalno 7 prijevremenih postranih izboja dužih od 25 cm. Ovakve sadnice u pravilu imaju već formirane cvjetne pupove na vrhovima izboja i na provodnici, te već u prvoj godini uzgoja uz pravilnu gnojidbu i navodnjavanje postižu urod od 1-2 kg po sadnici, što je vrlo bitno, jer takva sadnica opterećena prvim urodom uz adekvatnu gnojidbu formira značajan rodni volumen za drugu vegetacijsku godinu, kada se postižu prvi veći urodi od 4-8 kg po stablu, ovisno o potencijalu same sadnice i sorte. U trećoj godini, ako smo izbjegli dobro poznate alternacije, ulazimo gotovo u puno plodonošenje sa prinosima od 8-12 kg po stablu. U četvrtoj i slijedećim godina ulazimo u uravnotežene godišnje urode bez alternacija, gdje uz dobru agro i pomotehniku, možemo ove urode standardizirati na prosječnih 50t/ha, uz visoki postotak prve klase ( preko 90%). Treba naglasiti da je optimalno nabaviti certificirani sadni materijal tkz. dvogodišnje knip sadice, sa dokazom da potječu iz kontroliranih matičnjaka podloga i plemki, te da je oslobođen virusa i bakterioza. Bilo bi idealno kada bi se mogao nabaviti materijal sa 10 i više prijevremenih izboja dužine 30cm, koji se počinju granati od 70 cm na više, lijepo raspoređenih u vreteno. U RH trenutno se u svega par rasadnika može naći ovakav sadni materijal. Budući se radi o velikim ulaganjima po jedinici površine, bilo bi idealno kada bi potencijalni investitori ( voćari), unaprijed ugovarali proizvodnju sadnica sa rasadničarima, te tako imali uvid u proizvodnju i kvalitetu naručene robe. Ako se koriste šibe ili slabo razgranate sadnice tada se u prvih 4 godine ne mogu postići značajniji urodi, a i povećava se opseg poslova oko razgranjavanja takvih sadnica, i puno teže je postići toliko neophodan balans između rasta i rodnosti.
Nema komentara:
Objavi komentar