UTJECAJ KOLIČINE PREZIMJELOG INOKULUMA NA POJAVU KRASTAVOSTI


Ekonomski gubici u proizvodnji jabuka izazvani zbog  krastavosti,  u komercijalnim voćnjacima pojavljuju se uslijed međusobnog utjecaja slijedećih faktora: 

  • VISOKA MOGUĆNOST PRIJENOSA ZARAZE USLIJED VEĆE KOLIČINE INOKULUMA NA LISTOVIMA U VOĆNJAKU 
  • VREMENSKI UVJETI PRISUTNI U VOĆNJAKU U PERIODU IZMEĐU FENOFAZA ZELENOG VRHA I CVATNJE
  • PREVENTIVNA ZAŠTITA U PERIODU OD ZELENIH VRHOVA DO CVATNJE

         
Teška primarna infekcija asko sporama ( sporulacija vidljiva) 
Važnost visoke razine inokuluma za potenciranje nastanka infekcije krastavošću ne treba biti pretjerano naglašavana. Nitko ne može kontrolirati vremenske prilike, a loše vrijeme može utjecati na efikasnost fungicida. Međutim ipak postoji nekoliko metoda koji su nam dostupni kako bi smanjili inokulum u voćnjacima. Svaka od tih metoda može smanjiti razinu inokuluma za najmanje 70%,čime se voćnjak sa visokom razinom inokuluma, prevodi u voćnjak sa umjerenom ili slabom razinom inokuluma. Korištenje bilo koje od ovih metoda,  ne isključuje potrebu za primjenom fungicida početkom fenofaze  zelenog vrha, ali ona bitno smanjuje rizike u kontroli bolesti, posebno u lošim godinama.

OPCIJE ZA VOĆNJAKE SA VISOKOM RAZINOM INOKULUMA

Dozu inokuluma u prezimljenom lišču, može se smanjiti bilo kojom od sljedećih metoda:
1) Primjena 5% koncentracije URE-e, negdje nakon zime, ali prije kretanja vegetacije. Urea potpomaže u razgradnji starog  i otpalog lišća, jer potiče razvoj mikroorganizama koji ubrzavaju  razgradnju lišća. Također može izravno suzbiti formiranje askospora. Potrebnoje prskati cijeli voćnjak, i redni i međuredni prostor. Potrebno je reducirati količinu dušika u rednom prostoru za onaj iznos dušika koji smo primjenili tijekom sezone. U sredini redova nije potrebno reducirati količine N. Nakon berbe tijekom tjekom opadanja lišća sljedeće sezone potrebno je ponoviti tretiranje.
Lakša primarna infekcija asko sporama na listu
2) Moguće je koristiti i malčer, koji postavimo dovoljno nisko da zahvatimo prezimljelo lišče. Lišće ispod stabala treba biti skupljeno ili otpuhano, ili se malčer mora uštimati tako da ih može dohvatiti. Tako isjeckano lišće brže propada a radna tjela malčera mjenjaju poziciju listova na način da se iz mnogih komadića listova izbacuju askospore u tlo, umjesto u zrak, te se tako znatno umanjuje infekcijski potencijal. U isto vrijeme mogu biti izmalčirani i ostaci izboja nakon rezidbe. Međutim, nisko spušteni malčer za vrijeme uništavanja lišča, može odnijeti dio pokrova između redova tako da tlo može biti blatno i sklisko u vrijeme prvih tretiranja fungicidima.
3) Primjena 5t vapna po ha, početkom zime nakon što je lišće otpalo sa stabla, može podići pH otpalih listova što dodatno poboljšava mikrobiološku aktivnost i ubrzava raspadanje listova.

OPCIJE ZA VOĆNJAKE SA NISKOM RAZINOM INOKULUMA
U nekim pokusima u SAD-u, pokazalo se da prvo tretiranje sa fungicidom protiv krastavosti može biti odgođeno sve do fenofaze pojave cvjetnih pupova, u maloj skupini voćnjaka, gdje se krastavost  vrlo dobro kontrolirala prethodne godine i gdje je predviđena količina askospora bila vrlo niska. Da bi se primjenila ova opcija, procjena količine askospora mora biti obavljena do početka opadanja lišća u jesen, pošto kasne sekundarne infekcije mogu biti značajan izvor inokuluma. Tamo gdje procjena količine inokuluma u jesen pokazuje manje od 53 zaražena lista na 600 izboja, možemo izostaviti tretiranje u fenofazi zelenih vrhova.
Teška primarna infekcija na mladom plodu
Treba ipak napomenuti da je ova strategija prilično rizična u voćnjacima gdje imamo populaciju otpornu na dodin i na SI fungicide, zbog toga što ovdje neće biti djelovanja fungicida sa predsimptomskom aktivnošću, koji bi anulirali bilo kakve moguće greške. Tretiranje u fenofazi zelenog vrha, ipak nebi trebali propustiti u voćnjacima gdje nije izvršena procjena potencijalne količine askospora prethodne jeseni.
Utvrđivanje infekcijskog razdoblja
Revidirana Millsova Tablica (Tablica 1) pokazuje minimalnuo trajanje vlaženja u satima, koje je potrebno na različitim temperaturama,  za pokretanje infekcije. I asko spore i konidije vršile su zarazu sa sličnim intenzitetom kada su testirane na jednakim temperaturama i sa istom količinom inokuluma. Stoga se ova tablica može  koristiti za određivanje minimalnih zahtjeva za vlaženjem  i za primarne i za sekundarne infekcije.
Duže vlaženje kod povoljnih temperatura, obično dovodi do većeg potencijala za nastanak bolesti, 2 pa i do 6 puta se povećava u težini, a obično se to događa kada je vrijeme vlaženja prešlo pragove navedene u tablici, za određenu prosječnu temperaturu.Također doza inokuluma je generalno puno niža kod askospore nago kod konidija, tako da je težina infekcije u svim kombinacijama temperature i trajanja vlaženja znatno veća kod prisutnosti sekundarnog inokuluma, u usporedbi sa početkom sezone, kada su prisutne samo askospore.

Temperatura (°C)
Sati [1]
 Pojava lezija
(dani)
1,1
41
-
2,2
35
2,8
30
3,9
28
5
21
6,1
18
17
7,2
15
17
7,8
13
17
8,9
12
17
10
11
16
11,1
9
15
12,2 - 13,3
8
14
13,9 - 15,0
7
12 do13
16,1 - 23,9
6
9 do10
25
8
26,1
11



Nema komentara:

Objavi komentar