|
Plantaža trešanja |
Kod
nas je proizvodnja
trešanja nažalost
nedostatna, i malo se proizvođača odlučuje za investiranje u
uzgoj trešanja. Suvremene
nasade možemo gotovo nabrojati na prste
jedne ruke, a u
Slavoniji se nešto ozbiljniji nasadi pokušavaju formirati na širem području
Aljmaškog brda te na području
Baranje. Za sada su to jako
male površine. Jedan od bitnih činitelja u
proizvodnji trešanja je utjecaj
sadržaja Ca na kvalitetu i
skladišnu sposobnost plodova. Do sada je objavljeno dosta
znanstvenih radova na ovu temu i svi ističu neobično
veliku , možda i
ključnu ulogu ovog
makro hraniva na kvalitetu
plodova trešnje. Skupina istraživača sa
Oregon State University otkrila je da
usmjereni tretmani sa
kalcijevim materijalima u vegetaciji, i nakon berbe mogu unaprijediti
kvalitet plodova trešanja u smislu njegove
skladišne sposobnosti, ali i ostalih kvalitativnih osobina. Ovo je izuzetno bitno ukoliko
proizvođači trešanja imaju namjeru trešnje prevoziti na
veće udaljenosti. Istraživači su otkrili niz
zanimljivih informacija u pogledu utjecaja kalcija na različita
oštečenja pokožice trešanja ( cijepanje, rupičavost, brazdanje, posmeđenja).
|
Plodovi trešanja desno sa simptomima rupičavosti. Fotografija je preuzeta sa
http://californiaagriculture.ucanr.edu/ |
Rupičavost može biti uzrokovana
toplinom ili
mehaničkim oštečenjima, a očituje se u
odumiranju i
sušenju stanica
mezokarpa na pokožici
plodova trešnje. Puno šteta se i inače dogodi tijekom
berbe i
pakiranja, a trešnja i inače ima
visoki stupanj
respiracije, pa je posebno osjetljiva na ova
oštećenja.
Kalcij ima veliku važnost u izgradnji
staničnih stijenki, a posljednično tome i u njihovoj
čvrstoći. U praksi su plodovi većine voćaka, pa tako i
trešanja deficitarni u pogledu
sadržaja kalcija, jer je njegova
mobilnost i biljnom tkivu nažalost
vrlo mala.
Kisela tla, visoke temperature u vegetaciji,
slabo opterećena stabla, nestabilan
vodni režim, svakako
negativno djeluju na
dostupnost ovog hraniva..
Dr. Yan Wang je radio pokuse na
više sorti trešanja i ustanovio je razine kalcija koje su se u plodovima kretale od
300 - 600 ppm. Jasno se pokazalo da su
plodovi sa
većim sadržajem
kalcija bili
čvršči i sa slabije izraženom
rupičavosti ( pitting). Takvi su plodovi
bolje podnosili put do ciljanog mjesta trženja.
Najbitnije je bilo pronaći
efikasan način da se u što
kraćem roku, podigne
razina kalcija u plodovima. U pokusima su se radile
aplikacije sa različitim
kalcijevim materijalima
prije berbe i neposredno
poslije berbe tijekom
pothlađivanja i obje su varijante pokazale obećavajući potencijal.
Najbolji rezultati su se pokazali kada se odrađivalo
šest tjednih aplikacija započevši od
trenutka kada
koštica započinje sa
okoštavanjem, pa završno sa
tjedan dana prije projicirane
berbe. Koncentracija od
0,1 % se pokazala kao
najboljom u aplikacijama, a koncentracije sa preko
0,15 % mogu dovesti do
oštećenja na
listovima. U istraživanju radilo sa
kalcijevim kloridom,
kalcijevim nitratom,
kalcijevim citratom, te
helatnim kalcijem. Rezultati pokazuju da je bitnija
češća frekvencija tretmana nego samo
vrijeme tretmana, a listovi su što je i očekivano pokazali
veću osjetljivost u
ranijoj fazi razvoja. Pokazalo se i da je gledano na
čvrstoču plodova, helatni oblik kalcija, primjenjen u koncentraciji od
0,05 %, bio učinkovitiji od
kloridnog i
nitratnog oblika kalcija primjenjenih u
0,1 - 0,15 % koncentraciji, kao i od
kalcijevog citrata primjenjenog u koncentraciji od
0,07 %. Ovi tretmani su pokazali i da se nakon
trotjednog hlađenja umanjila rupičavost, posmeđenja , te gubitak čvrstoće. Pokazalo se i da je samo
pet minuta potapanja u hladnu vodu u procesu
prethlađivanja (brzo smanjenje poljske temp.plodova), u koju je bilo dodano od
0,2 - 2 % kalcijevog klorida bilo
dovoljno da se znatno poveća
razina kalcija u plodovima. Prema Wangu razina kalcija u plodovima na ovaj način se povećala od
30 -190 %, što je ovisilo o koncentraciji kalcija u vodi i o pojedinoj sorti trešanja.
U konačnici ja nakon odrađenih tretmana sa kalcijem prilikom pothlađivanja primjećeno da se umanjila rupičavost, i pucanje plodova, povećala čvrstoća i smanjilo propadanje plodova. Otkriveno je i da su koncentracije od
0,2-0,5 % bile dovoljne da se plodovi
dobro očuvaju do tri tjedna u skladištu. Znanstvenici
širom svijeta i dalje istražuju
ulogu kalcija u proizvodnji trešanja u smislu njegovog
pozitivnog djelovanja na kvalitetu ali i na
povratnu cvatnju , prinos i veličinu plodova, tako da se mogu
očekivati iznalaženja
novih rješenja u načinima, vremenu i količinama primjene
kalcijevih materijala, a sve sa ciljem daljnjeg podizanja kvalitete plodova i njihovog čim duljeg čuvanja.
Nema komentara:
Objavi komentar