 |
| Štete od kruškine mušice na listovima |
Kruškina mušica je štetnik koji nije predstavljao problem u intenzivnim nasadima krušaka, već se smatrao potencijalno opasnim samo u rasadnicima krušaka i na mladim stablima krušaka. Usporedo sa zabranom korištenja sredstava za zaštitu bilja iz skupine organo-fosfatnih materijala ovaj štetnik se počeo pojavljivati i u intenzivnim nasadima krušaka u sve većem broju, tako da ga posljednjih godina i mi u Slavoniji bilježimo gotovo redovito u periodu od sredine travnja do prve dekade svibnja u manjem ili većem opsegu. Vremenski gledano, pojavljuje se nekako uz cvatnju i po završetku cvatnje. Napada vršne poraste oštečujući listove a na mladim stablima u slučaju jačeg napada može zaustaviti porast mladih izboja. Slične štete na jabuci radi jabučna mušica šiškarica ( Dasyneura mali). Kada je riječ otpornosti pojedinih sorti krušaka na ovog štetnika tada možemo reći da su posebno osjetljive sorte Klapov ljubimac, Crveni Williams, Boskova Bočica i Williams su umjereno osjetljive a Conferance i Passa Crasana nisu toliko osjetljive. Nasadi gdje imamo izražen jači porast vršnih izboja kao i mladi nasadi generalno su osjetljiviji na napad ovog štetnika.
Imago je sivo-crne boje dug 2-3 mm, kod ženki, aparat za odlaganje jaja može znatno produžiti veličinu. Imago ima kratak životni vijek za vrijeme kojega odloži do 30 jaja. Kruškina mušica prezimi kao pupa u tlu, a odrasli se oblici počinju pojavljivati oko cvatnje i počinju polagati jaja na mlado lišće. Nakon 3-5 dana izlegu se ličinke koje se nastavljaju hraniti na lišću. Napadnuti listovi mogu imati i preko 30 ličinki. Napadnuti listovi se uzdužno umotaju ( uviju) oko središnje žile. Rubovi napadnutih listova postanu kruti i mogu se lomiti a na sebi imaju crveno -žute gale, listovi na kraju pocrne i otpadaju. Nakon hranjenja unutar uvijenog lišća tijekom dva tjedna, ličinke prave izlazne otvore ( rupe), i spuštaju se na zemlju gdje se učahure u na dubini do 2 cm. Broj generacija varira ovisno o temperaturama i bujnosti vršnih izboja ali može ići do 4-5 generacija. Najštetnije su 2 i 3 generacija jer one korespondiraju sa najintenzivnijim porastom mladih vršnih izboja. Budući se pojavljuju na razvijenim listovima u periodu cvatnje, četo se dogodi da se zbog nihove male veličine lako mogu ne primjetiti, pogotovo ako im je brojnost malena. Žute ljepljive ploče postavljene na krošnu stabala mogu biti korisne u praćenju populacije imaga. Simptomi na lišću se naravno lako prepoznaju, zbog svoga karakterističnog izgleda, ali za ovog štetnika nije razvijen prag odluke, pa se često koristi prag odluke za lisne uši, jer obadva štetnika napadaju vrhove izboja. O biološkim neprijateljima ovog štetnika se malo zna ali se pretpostavlja da ih nema puno jer su i ličinke dobro zaštićene u umotanom lišću tako da im predatori poput stjenica , bubamara i ostalih ne mogu značajno umanjiti brojnost. Budući ovaj štetnik do sada i nije bio tako čest, on se u programima zaštite gotovo i ne spominje, ali ako je intenzitet napada veliki, pogotovo u mladim i bujnijim nasadima, potrebno je provesti tretman sa nekim od organofosfornih insekticida ( klorpirifos), ali treba sačekati da prođe cvatnja, najbolje u precvjetavanju kako bi se umanjila populacija odraslih oblika i mladih ličinki koje se još nisu stigle zaštititi uvijenim listovima. Prvi slijedeći tretman treba se podudarati sa periodom odlaganja jaja slijedeće nove generacije.
Jaje je izduženo, žute boje ( 0,3 mm) i vremenom postaje crvenkasto. Ličinka je narančasta u početku, a kasnije postaje bijela, izražena je segmentacija tijela. Odrasla ličinka je 2 mm duga i razvija se u pupi koja je iste veličine kao i ličinka, cilindrična je, i smeđe boje.  |
| Imago mušice - foto preuzet sa http://www.inra.fr |
Nema komentara:
Objavi komentar