 |
| Cvjetni pupovi izmrzli u fenofazi crvenih glavica |
U voćarskoj proizvodnji nažalost nisu
rijetki slučajevi kada se uslijed
kasnih proljetnih mrazova u periodu cvatnje, dogodi ugibanje gotovo svih
cvjetova na voćki. Nažalost i puno voćnjaka i voćnih vrsta je kod nas je posađeno na pozicijama koje generalno nisu pogodne, jer nije niti izvršena
rajonizacija pogodnosti terena za sadnju pojedinih voćnih vrsta. Često su sađene sorte
ranijih termina cvatnje na podnožjima padina ( mrazišta), sa nepovoljnim prozračivanjem terena, što je samo dodatno pogodovalo češćem izmrzavanju voćaka, ali to sada i nije tema ovog osvrta. Namjera mi je ovdje dati kraći osvrt po pitanju
kemijskih mjera koje bi voćari eventualno mogli poduzeti kako bi bar
malo ublažili posljedice pojave kasnih proljetnih mrazeva. Puno je istraživanja i prije i sada bilo usmjereno kako bi se iznašla određena učinkovita ( kemijska) rješenja, da bi se posljedice mraza
ublažile, ali rezultati variraju od situacije do situacije, te nažalost još ne možemo reći da je pronađeno neko "spasonosno riješenje" .
U SAD-u se dosta istraživalo u upotrebi
krioprotektanata i
antitranspiranata kao kemijskih metoda zaštite od mraza na breskvama, šljivama i bademu, ali su rezultati bili prilično konfuzni i pokazali su da ova sredstva ipak
nisu učinkovita. Nešto se radi na upotrebi "tkz.
ne-ledenih bakterija" koje bi folijarnom primjenom trebale spriječavati formiranje leda i smrzavanje tkiva biljke, ali to su materijali koji su još u
znanstvenim istraživanjima i nisu dostupni proizvođačima. Dosta se istraživalo na polju primjene
kemijskih metoda koji za cilj imaju produžavanje perioda mirovanja. Tako se korištenjem regulatora rasta
Ethephona ( Ethrel), može odgoditi kretanje pupova za
5-7 dana (
Powell i Himelrick, 2000) , ako se
Ethrel primjeni u jesen sa početkom skupljanja
jedinica niskih temperatura ( chill units - CH ). Ovo se često koristilo na trešnjama i breskvama. Njegova primjena pokazala je odlične rezultate u smanjenju šteta na breskvama od
zimskog izmrzavanja, ali se pokazalo da njegova primjena na jabukama ne dovodi do
odgađanja cvatnje, ali primjenjen u jesen ima utjecaja na
smanjenje bujnosti. Isto tako moguće je sa korištenjem
giberelinske kiseline odgoditi cvatnju, ali je potrebno aplicirati više puta a to je skupo. Još su Nigond 1960., Schultz i Weaver, 1977, pronašli da primjena
giberelina i alfa-naftil octene kiseline (NAA) u kasnu zimu i rano proljeće, može odgoditi kretanje vegetacije.
 |
Mrazni prsten nastao tijekom mraznog
perioda na mladim plodovima |
Regulatori rasta primjenjeni u pravom trenutku smanjuju porast, smanjuje se izduživanje stanica, a posljedično ovome, manje stranice imaju
veću koncentraciju tvari u staničnoj otopini, te na ovaj način mogu podnijeti niže temperature, i izbjeći smrzavanje. Trenutno se od svih kemijskih mjera koje za cilj imaju smanjiti štete od kasnog proljetnog mraza koristi
primjena promalaina unutar
24 sata nakon što se dogodi
izmrzavanje. Ovaj tkz. tretman
spašavanja nakon mraza, u Europi se već udomaćio, a sve se više istražuje u drugim razvijenijim voćarskim zemljama. U
SAD-u na području
North Carolina obavljano je istraživanje
primjene promalina nakon mraza na nasadu jabuka. Na nasadu je nastupio vrlo
jaki mraz sa temperaturama na kojima ugiba preko
90 % cvijetova, i nakon njega unutar
5 sati odrađeno je tretiranje sa
promalinom. Rezultati su pokazali da je
promalin djelovao na povećanje
partenokarpije ( razvoj ploda bez oplodnje ) i da je i nakon
teškog mraza došlo do formiranja
25 % od uobičajenog broja plodova. Ne tretirana stabla su razvila
vrlo mali broj plodova iz cvijetova koji su kasnili sa cvatnjom. Dakle voćari, proizvođači jabuka a posebno krušaka ( sklone partenokarpiji), svakako trebaju razmisliti o mogućnosti da primjenom
giberelinske kiseline povećaju broj partenokarpnih plodova nakon mraza, jer to nekada može značiti doslovno opstanak na vrlo često nemilosrdnom tržištu.
Nema komentara:
Objavi komentar