PRIMJENA KALCIJEVIH MATERIJALA S CILJEM SMANJENJA KISELOSTI TALA ( KALCIFIKACIJA)

Tla na plantažama jabuka trebala bi imati kroz cijelu zonu prostiranja aktivnog korijenovog sustava (40 cm) pH od 6.5. Budući da nije moguće učinkovito unošenjevapna (kalcizacija) u već uspostavljenim voćnjacima, to je potrebno izvršiti u meliorativnim radnjama prije uspostavljanja voćnjaka, na osnovu provedene analize tla. Najsigurnije je izabrati tla koja imaju pH vrijednosti koje odgovaraju uzgoju jabuka, ali ako to nije moguće, svakako je potrebno odraditi kalcizaciju kiselih tala, da bi pH tla u zoni korijenovog sustava doveli do vrijednosti od 6.5, koja je idealna za uzgoj jabuka.
Matični supstrat tala u Slavoniji uglavnom je kisele reakcije, osim dijelova Baranje i Podunavlja, gdje možemo naići i na ekstremno lužnate reakcije ( pH > 8,5 ), kao i na potpuno različite tipove tala u svega nekoliko kvadratnih kilometara, sa potpuno različitim reakcijama, (od pH 5,5 do pH 7,5). Nakon obavljene melioracijske gnojidbe i provedene kalcifikacije prije podizanja nasada jabuka (na kiselim tlima), često se događa da vlasnici plantaža zanemare važnost stalnog održavanja povoljnog pH tla u zoni glavnine korjenovog sustava (40 cm), nakon što plantaža uđe u puni rod. Ovo dovodi do postepenog smanjenja plodnosti, jer se efekt kalcifikacije vremenom gubi, a on je neophodan kako bi voćka nesmetano usvajala sva makro i mikro hraniva i davala visoke i stabilne urode. Ovo često nije slučaj koji nastaje uslijed neinformiranosti voćara, već je vrlo često izazvan i odabirom agrotehničkih mjera koji onemogućavaju učinkovito unošenje vapnenih materijala u tlo, (poput zatravnjivanja međurednog prostora, što onemogućava mješanje razbacanih vapnenih materijala u površinskoj zoni tla). Popravljati pH tla u zoni dubljoj od 40 cm, na prirodno kiselim tlima, nema ekonomskog opravdanja, a bilo bi i tehnički neizvodivo.
Glavnina rasprostiranja korjenovog sustava podloga jabuka M9, M26, ide do dubine 40 cm. U već uspostavljenom voćnjaku ne postoji mogućnost inkorporiranja značajnijih količina vapnenih materijala, pa se sve mjere svode, na dodavanje manje količine vapna u površinsku zonu tla do 20 cm, uz pomoć različitih metoda. Ovo je gotovo uvijek bez, ili vrlo slabog efekta, a zahvaćen je mali volumen tla. Isto tako, djelovanje površinski umješanog vapna na plodnost površinske zone tla nije trenutačna, već se postepeno širi u donje zone tla.
Kako smo već napomenuli, jabuka idealno raste kod pH vrijednosti između 6.0 i 6.5. Širi raspon koji se može tolerirati je od 5.5-6.5. Sve vrijednosti ispod ovih zahtjevaju popravljanje kiselosti tla do ovdje navedenih (6.5). Humozna i glinom bogatija tla imaju veći puferski kapacitet zamjene kationa tako da zahtjevaju veće količine vapna za povećanje jediničnog pH tla i obrnuto, pjeskovita i lakša tla imaju manji kapacitet za zamjenu kationa, te zahtjevaju manje količine vapna. Kod lakših tala je moguć i svojevrstan šok zbog nagle promjene reakcije tla. Općenito se može reći da podizanje pH tla iznad 6.5, može izazvati više štete nego dobroga, jer može smanjiti pristupačnost fosfora, te prouzrokovati nedostatke mikrohraniva poput Mg , Zn, Cu, i Fe.
Prekomjerna kalcifikacija može također izazvati gubitak sulfata. Isto tako pH znatno manji od 5.5 povećava dostupnost Al i Mn do količine kada mogu izazvati i toksično djelovanje. Podizanje iznad vrijednosti od 6.5, treba biti primjenjeno samo za voćne vrste koje rastu najbolje kod tih pH vrijednosti.
Nakon što se izvrši meliorativna kalcifikacija tla prilikom podizanja nasada, svake tri godine potrebno je vršiti analizu tla, kako bi provjerili dali je pH na zadovoljavajućoj razini, te ga možemo primjeniti širom na tlo u jesen ili u proljeće prije kultivacije kod sistema uzgoja gdje imamo međurednu obradu. U slučajevima zatravljene međuredne zone, ostaje nam jedino primjena rasipanjem unutar reda, i njegovo unošenje u tlo uz pomoć bočne rotofreze .
Nakon uspostavljanja voćnjaka treba reagirati sa kalcifikacijom na glinasto-ilovastom tlu kada nam vrijednost pH padne ispod 5.1, dok kod pjeskovitih tala treba provesti kalcifikaciju kada pH padne ispod 5.6. Ovo je bitno ne samo zbog popravka pH vrijednosti nego i zbog opskrbe tla sa Ca++kationima, koji su vrlo bitan makroelement u proizvodnji jabuka. Nakon što smo temeljem analize tla dobili preporuku za kalcizaciju, gdje se potrebni čisti CaO sa neutralizacijskom vrijednošču 100 prevodi u ekvivalent CaO i daje preporuka po Ha, slijedi odabir najučinkovitijeg i ekonomski najisplativijeg sredstva za kalcizaciju.

Ovdje treba materijal vrednovati prema indeksu neutralizacije i neutralizacijskoj vrijednosti. Indeks neutralizacije uzima u obzir faktor finoće čestica (sredstvo se prosijava na situ i mjeri % finoče čestica koje prolaze u meshima), koji množimo sa ekvivalentom CaCO3. Neutralizacijska vrijednost je sposobnost materijala da neutralizira kiseline, za čisti CaCO3 se računa 100%, a za druge materijale se računa u odnosu na njega. Tako npr. CaO ima neutralizacijsku vrijednost od 179%, Ca(OH)2 136%, CaMg(CO3)2 109%

Karkokalk

Sredstva za kalcifikaciju

  • Kalcitni vapnenac (CaCO3 )– kalcijev karbonat, budući se radi o fino mljevenom prirodnom vapnencu koji je relativno netopljiv u vodi, moramo ga temeljito izmješati sa tlom, kako bi bio što učinkovitiji (50-55%)CaO.
  • Dolomini vapnenac (CaCO3 + 3MgCO3)- Kalcijev i magnezijev karbonat – lako dostupno, (30%) CaO.
  • Živo vapno (CaO) – (Oksid kalcija) – (70-90 %) CaO - jako je agresivno i nebi ga trebalo koristiti.
  • Gašeno vapno Ca(OH)2 –(hidroksid kalcija)- (60-70%) CaO – kaustično je i treba ga koristiti sa oprezom.

Na tržištu RH možemo nabaviti slijedeća sredstva za kalcifikaciju

Agrovapno dolomitno – proizvedeno pečenjem dolomitnog vapnenca (CaCO3+MgCO3), koje je pečenjem pretvoreno u 50% CaO i 35% MgO, neutralizacijska vrijednost mu je 67 %. Proizvodi ga tvrtka Kamen Sirač, a dolazi u granulacijama od 0-5 mm i 5-20 mm. Bolje je koristiti sitniju granulaciju jer je materijal sa dimenzijama čestica većim od 2 mm relativno neučinkovit.
Agrovapno kalcitno – Proizvedeno pečenjem kalcitnog vapnenca (CaCO3), koje je pečenjem pretvoreno u 80% CaO, neutralizacijska vrijednost mu je 143%. Proizvodi ga tvrtka Kamen Sirač a dolazi u granulacijama od 0-5 mm i 5-20 mm. Bolje je koristiti sitniju granulaciju jer je materijal sa dimenzijama čestica većim od 2 mm relativno neučinkovit. Treba naglasiti i da je CaO prilično agresivan, pa ga treba koristiti sa oprezom.
Saturacijski mulj (karbokalk)-(25%) CaO, sadrži i 6,46% humusa, N, K20; P2O5, Mg. Nastaje kao nusproizvod prilikom prerade šečerne repe, te se može nabaviti u šečeranama u Osijeku i Virovitici, a za njihove kooperante on je besplatan.
Fertdolomit – proizvodi ga Kutina, a sadrži 24% CaO u obliku CaCO3, i 16% MgO u obliku MgCO3. Neutralizacijska vrijednost mu je 80 %. Dolazi u granuliranom obliku .

Praktična primjena vapnenih materijala

Ukoliko je vapnenac previše prašnjav može ga se ovlažiti sa 2-4 % vode, kako bi se mogao lakše raspodijeliti (400-800l, na 20t CaCO3). Ako prema preporuci trebamo baciti više od 5 t/ha vapnenca prilikom meliorativne gnojidbe, tada ga je najbolje unjeti u tlo u dva navrata. Trebalo bi ga unjeti po cijeloj aktivnoj zoni korijenovog sustava (40 cm), kako bi ujednačili pH cijelog aktivnog profila. Prvi dio bi se mogao raspodijeliti po površini tla i unjeti dubokim oranjem a drugi dio kultivacijom površinskog dijela tla nakon dubokog oranja. Neki proizvođači jabuka koristili su svojedobno i organski supstrat HUMOFIN, koji je dodavan direktno na sadna mjesta u količini od 7l /sadnici. Taj supstrat je imao pH od 8, jer su mu u tvornici dodavali vapno, a koristio se kod podizanja plantaža jabuka na izrazito kiselim tlima (pH 4,5), ali ovdje se postavlja pitanje opravdanosti podizanja nasada jabuka na takvim tlima.


Nema komentara:

Objavi komentar