Primjena kaolinskog preparata Surround-a u voćarstvu

Uvod

Kaolinska glina na plodu jabuka

Tijekom zadnjih desetak godina hrvatski voćari su suočeni sa sve zahtjevnijim standardima kvalitete, te sve snažnijoj konkurenciji uvoznog voća.  U toj tržišnoj utakmici, potrebno je iskoristiti sve mogućnosti za smanjenjem gubitaka u proizvodnji,  te postizanjem vrhunske kvalitete voća.   U tom smislu potrebno je posvetiti se i smanjenju šteta koje nastaju uslijed sunčevog zračenja i temperaturnog stresa.

Surround - kaolinska glina je  vodeći preparat koji  se u svijetu koristi u svrhu zaštite voćaka. U primjeni je u voćarskoj proizvodnji  već više od tri desetljeća. Temelji se na kaolinu – inertnom prirodnom mineralu koji se koristi u prehrambenoj industriji i proizvodnji pasta za zube. Zbog svoje jedinstvene formulacije,  ostvaruje vrhunsku refleksiju sunčeve topline i zračenja.

Na temelju višegodišnjih  praćenja rezultata  primjene , utvrđeni su  pozitivni učinci  u pogledu sprečavanja  šteta od sunčevih ožegotina,  poboljšanja kvalitete ploda,  te  smanjenje napada štetnika.   Svi ti učinci pridonose  postizanju vrhunske kvalitete voća, i time većoj profitabilnosti  proizvodnje.

Primijenjen prije  ekstremnih ljetnih uvjeta i ukoliko se primjenjuje tijekom vruće sezone, pokriva površinu biljke sa zaštitnim slojem— slojem čestica kaolina, koje su posebnom tehnologijom  formulirane i proizvedene, a koje odbijaju negativne ultra crvene i ultra-ljubičaste zrake.  Takvim djelovanjem zaštitni sloj  može sniziti temperaturu na površini ploda  za  6° do 8°C, umanjujući rizik od pojave ožegotina.

Surround se nalazi u primjeni u Republici Hrvatskoj u proizvodnji jabuka, maslina i mandarina.  Pokazao se vrlo učinkovit  u proizvodnji jabuka, djelujući  značajno na smanjenje  napada štetnika, pojave mrežavosti, te pojave crvenila kod sorte Granny Smith.  Rezultati primjene  u proizvodnji mandarina i maslina također su pozitivni u smislu poboljšane kvalitete ploda, te smanjenja napada štetnika. S obzirom da ne spada u konvencionalna sredstva za zaštitu bilja, sredstvo je registrirano za primjenu u ekološkoj proizvodnji, tako da se može  koristiti u svim gore navedenim situacijama bez ikakvih ograničenja

PRECIJEPLJAVANJE NASADA KAO BRZO I JEFTINO RIJEŠENJE ZA PROMJENU SORTIMENTA

Dvije plemke precijepljene pod koru, na staru sortu,

koja vlasniku  nasada nije davala zadovoljavajući rezultat

Zadnjih godina vrlo često sam svjedokom iznenadnih promjena za potražnjom određenih sorti voća na tržištu, a samim time i za iznenadnim skokom i padom cijena istih tih sorti. Tržište je i inače teško predvidljivo i shvatljivo, ali na primjeru sorte jabuke, Granny Smith možemo jasno vidjeti kako su velike i iznenadne te promjene. Naime prije samo dvije godine postojale su tolike potrebe za ovom sortom, da ih naši voćari nikako nisu mogli zadovoljiti sa proizvedenim količinama i cijene su naravno otišle u nebo. Danas mi se i otkupljivači i proizvođači tuže da nikako ne mogu tržiti ovu sortu i nitko ne zna objasniti objektivne razloge zašto je to tako. Naravno u ovakvoj situaciji sa niskim otkupnim cijenama uopće na tržištu voćari uslijed ne profitabilnosti, što je i logično razmišljaju o krčenju takvih sorti i o sadnji sorti koje dobro kotiraju na tržištu. Isto tako svjedok sam sadnje pojedinih sorti jabuka na terenima, gdje objektivno, ne mogu dati rezultate koje bi sa svojim genetski definiranim performansama trebali dati. Ovdje nam za najbolji primjer može poslužiti sorta Golden Delicious - klon B. Ovo je sorta koju smo mi, ne vodeći računa o njenim zahtjevima za otvorenim, provjetrenim pozicijama i višom nadmorskom visinom, posadili na nadmorskim visinama od 70-100 m, često puta na terenima koja nisu dobro meliorirana, pa se zadržava voda, posljedično tome i visoka relativna vlaga, pozicije su zatvorene bez prozračivanja, i ako na to, u sezonama dok su plodovi još mali, imamo dvije do tri nagle promjene klimatskih faktora ( zahlađenja), kao rezultat svega redovito dobijemo mrežave plodove, koji nemaju gledano u veleprodaji, nikakvu tržišnu vrijednost. I prvi i drugi primjer, koji sam ovdje naveo za posljedicu imaju logično razmišljanje naših voćara, da krče neprofitabilne nasade i sade sortimente koji svojim genetskim predispozicijama mogu donijeti zadovoljavajući rezultat. 

Kako reducirati vlažnu trulež korijena i korijenovog vrata (Phytophthora cactorum) na jabukama i kruškama ?

Zaraza na korijenovom vratu (P.Cactorum)

Nažalost, ovih dana sam svjedok jake pojave sušenja mladih i starih stabala krušaka i jabuka od posljedica vlažne truleži korijenovog vrata i vlažne truleži korijena. Ovo je i direktna posljedica prošlogodišnje vlažne godine, koja je pogodovala širenju ove opasne bolesti. Sada na ovom mjestu ne želim ulaziti u povijest,biologiju i simptome ove bolesti, već prije svega predložiti niz praktičnih mjera kako bi u buduće čim bolje prevenirali širenje ove bolesti na ostale ne zaražene sadnice. U pisanju ovog teksta koristio sam se i materijalima poznatog fitopatologa  V.K. Gupte. Budući je gljivica uzročnik ovih bolesti u manjem ili većoj mjeri biološki prisutna u tlu, koje je samo po sebi kompleksan sistem, vrlo je teško , gotovo nemoguće djelovati u smislu njenog iskorjenjivanja iz tla, ali u praksi se koristi kombinacija agrotehničkih , bioloških i kemijskih mjera. Još davne 1938 god ( Stevens ) , je kao mjeru za smanjenje zaraza korijenovog vrata  predložio pomo-tehničku mjeru, gdje bi se mjesto cijepljenja između podloge i plemke podiglo minimalno 30 cm od razine tla. Smith (1950), preporuča kao obaveznu mjeru prije sadnje plantaža provođenje agomelioracijskih zahvata ( drenaža) odvodnje suvišnih površinskih voda, kako bi se tlo čim bolje prozračilo. Svakako je od izuzetnog značaja uopće izbjeći sadnje nasada na teškim i slabo aeriranim tlima, a ako to već i radimo potrebno je popraviti takva tla unošenjem većih količina organske tvari i postavljanjem drenaže. McIntosh (1975), je predlagao sadnju jabuka na humke, kako bi se umanjila mogućnost zaraza. Svakako je u praksi potrebno izbjegavati svaki vid ozlijede podloge u razini tla i potrebno je tlo održavati čistim od korova. Postojali su i prijedlozi da se oko  spojnog mjesta  između podloge i plemke a koje je posađeno u razinu tla odstrani zemlja, kako bi se spriječio direktni kontakt sa gljivicom.