KEMIJSKA PRORIJEDA JABUKA drugi dio

NAD ili NAAm - (amid naftil octene kiseline, naphthalen - acet - amide)

To je biljni hormon, derivat NAA, koji se najčešće upotrebljava u fenofazi precvjetavanja kao sredstvo za prorijedu. Često se koristi u situacijama kada je voćka slabijeg turgora. On je n

Idealan trenutak za prorijedu sa NAD

ajmanje agresivan u odnosu na druga sredstva za prorijedu. Nikada ga ne treba koristiti za prorijedu Red Deliciousa, Fuji, i Braeburn-a, jer može izazvati efekt takozvanih “pygmies” plodova, kada plodovi ostaju u gronji i zaostaju u porastu. Aktivna tvar se apsorbira putem listova i uzrokuje formiranje abscisnog sloja između  plodova i spurova. Naši voćari obično griješe sa terminom primjene,  jer uglavnom zakasne. Idealno ga je primjeniti u periodu kada otpadnu latice sa king cvijetova u gronji. Obično su tada središnji plodovi u gronji između 3-5 mm promjera. Kada plodovi pređu promjer od 7 mm više ne možemo očekivati uspjeh u prorijedi.  Temperature pri kojima NAD ima dobar učinak kreću se od 12-25 C, a najbolje ga je aplicirati kada su temperature između 21 i 24 stupnja C. Potrebno je ovisno o volumenu krošnje primjeniti ga otopljenog u dovoljnoj količini vode da osiguramo dobro okvašivanje i omogućimo uvjete za sporije sušenje otopine, jer se tada ova aktivna tvar najbolje usvaja. Potrebno je prilikom primjene izbjegavati vjetrovito, hladno, i suho vrijeme. NAD je dobar prorijeđivač za sorte poput Zlatnog Delišesa, koje se inače teško prorjeđuju.

KEMIJSKA PRORIJEDA JABUKA - prvi dio

Plodovi jabuka otpali pod djelovanjem NAA

Kemijska prorijeda jabuka kod nas je možemo reći postala već uobičajena praksa svih većih proizvođača jabuka svako proljeće, i ovdje ću ukratko iznijeti neke opće poznate činjenice koje ju prate. Iako je ona i dan danas sa znanstvenog stajališta još uvijek malo determinirana i ovisna je o mnogostrukim faktorima agro-eko prirode, (što nažalost dovodi do toga da imamo iz godine u godinu različite uspjehe kada je o prorijedi riječ), svake nove godine ipak smo bogatiji za neko novo iskustvo, i skupljamo sve više znanja na ovom području.

U gronji su nakon tretmana sa NAA ostali samo "king" plodovi

Kemijska prorijeda temelj je za za povećavanje veličine plodova i potenciranje bogate cvatnje u slijedećoj godini. Ovisno o sorti cilj nam je napraviti redukciju broja plodova po stablu koja bi se kretala u rasponu od 4 - 6 plodova po centimetru poprečnog presjeka debla jabuke (TCSA-Trunk Cross-Sectional Area )., i to će nam biti garancija krupnih i kvalitetnih plodova. Kada je riječ o bogatoj cvatnji u idućoj godini, tada će prema nekim autorima biti cilj da do 4-tog tjedna nakon pune cvatnje, svedemo broj plodova po TCSA centimetru na 8-10. Što znači da u praksi za dobivanje krupnih plodova trebamo dvostruko jaču prorijedu, nego za  osiguravanje bogate cvatnje u idućoj godini. Bitno je smanjiti broj plodova unutar 4 tjedna od cvatnje, jer se u tom periodu iniciraju cvjetni pupovi za slijedeću godinu, i to je period kada giberelini, koji se sintetiziraju u sjemenkama novo oplođenih plodova, inhibiraju proces inicijacije cvjetnih pupova, pa nam je naravno bitno u tom periodu "skinuti" sa stabla što više plodova ( sjemenki ), te tako umanjiti količinu giberelina.

KAKO KEMIJSKIM TRETMANIMA POMOĆI DA SMANJIMO ŠTETU OD MRAZA ??

Cvjetni pupovi izmrzli u fenofazi crvenih glavica

U voćarskoj proizvodnji nažalost nisu rijetki slučajevi kada se uslijed kasnih proljetnih mrazova u periodu cvatnje, dogodi ugibanje gotovo svih cvjetova na voćki. Nažalost i puno voćnjaka i voćnih vrsta je kod nas je posađeno na pozicijama koje generalno nisu pogodne, jer nije niti izvršena rajonizacija pogodnosti terena za sadnju pojedinih voćnih vrsta. Često su sađene sorte ranijih termina cvatnje na podnožjima padina ( mrazišta), sa nepovoljnim prozračivanjem terena, što je samo dodatno pogodovalo češćem izmrzavanju voćaka, ali to sada i nije tema ovog osvrta. Namjera mi je ovdje dati kraći osvrt po pitanju kemijskih mjera koje bi voćari eventualno mogli poduzeti kako bi bar malo ublažili posljedice pojave kasnih proljetnih mrazeva. Puno je istraživanja i prije i sada bilo usmjereno kako bi se iznašla određena učinkovita ( kemijska) rješenja, da bi se posljedice mraza ublažile, ali rezultati variraju od situacije do situacije, te nažalost još ne možemo reći da je pronađeno neko "spasonosno riješenje" .
U SAD-u se dosta istraživalo u upotrebi krioprotektanata i antitranspiranata kao kemijskih metoda zaštite od mraza na breskvama, šljivama i bademu, ali su rezultati bili prilično konfuzni i pokazali su da ova sredstva ipak nisu učinkovita. Nešto se radi na upotrebi "tkz. ne-ledenih bakterija" koje bi folijarnom primjenom trebale spriječavati formiranje leda i smrzavanje  tkiva biljke, ali to su materijali koji su još u znanstvenim istraživanjima i nisu dostupni proizvođačima. Dosta se istraživalo na polju primjene kemijskih metoda koji za cilj imaju produžavanje perioda mirovanja. Tako se korištenjem regulatora rasta Ethephona ( Ethrel), može odgoditi kretanje pupova za 5-7 dana (Powell i Himelrick, 2000) , ako se Ethrel primjeni  u jesen sa početkom skupljanja jedinica niskih temperatura ( chill units - CH ). Ovo se često koristilo na trešnjama i breskvama. Njegova primjena pokazala je odlične rezultate u smanjenju šteta na breskvama od zimskog izmrzavanja, ali se pokazalo da njegova primjena na jabukama ne dovodi do odgađanja cvatnje, ali primjenjen u jesen ima utjecaja na smanjenje bujnosti. Isto tako moguće je sa korištenjem giberelinske kiseline odgoditi cvatnju, ali je potrebno aplicirati više puta a to je skupo. Još su  Nigond 1960., Schultz i Weaver, 1977, pronašli da primjena giberelina i alfa-naftil octene kiseline (NAA) u kasnu zimu i rano proljeće, može odgoditi kretanje vegetacije.