KAKO KEMIJSKIM TRETMANIMA POMOĆI DA SMANJIMO ŠTETU OD MRAZA ??

Cvjetni pupovi izmrzli u fenofazi crvenih glavica

U voćarskoj proizvodnji nažalost nisu rijetki slučajevi kada se uslijed kasnih proljetnih mrazova u periodu cvatnje, dogodi ugibanje gotovo svih cvjetova na voćki. Nažalost i puno voćnjaka i voćnih vrsta je kod nas je posađeno na pozicijama koje generalno nisu pogodne, jer nije niti izvršena rajonizacija pogodnosti terena za sadnju pojedinih voćnih vrsta. Često su sađene sorte ranijih termina cvatnje na podnožjima padina ( mrazišta), sa nepovoljnim prozračivanjem terena, što je samo dodatno pogodovalo češćem izmrzavanju voćaka, ali to sada i nije tema ovog osvrta. Namjera mi je ovdje dati kraći osvrt po pitanju kemijskih mjera koje bi voćari eventualno mogli poduzeti kako bi bar malo ublažili posljedice pojave kasnih proljetnih mrazeva. Puno je istraživanja i prije i sada bilo usmjereno kako bi se iznašla određena učinkovita ( kemijska) rješenja, da bi se posljedice mraza ublažile, ali rezultati variraju od situacije do situacije, te nažalost još ne možemo reći da je pronađeno neko "spasonosno riješenje" .
U SAD-u se dosta istraživalo u upotrebi krioprotektanata i antitranspiranata kao kemijskih metoda zaštite od mraza na breskvama, šljivama i bademu, ali su rezultati bili prilično konfuzni i pokazali su da ova sredstva ipak nisu učinkovita. Nešto se radi na upotrebi "tkz. ne-ledenih bakterija" koje bi folijarnom primjenom trebale spriječavati formiranje leda i smrzavanje  tkiva biljke, ali to su materijali koji su još u znanstvenim istraživanjima i nisu dostupni proizvođačima. Dosta se istraživalo na polju primjene kemijskih metoda koji za cilj imaju produžavanje perioda mirovanja. Tako se korištenjem regulatora rasta Ethephona ( Ethrel), može odgoditi kretanje pupova za 5-7 dana (Powell i Himelrick, 2000) , ako se Ethrel primjeni  u jesen sa početkom skupljanja jedinica niskih temperatura ( chill units - CH ). Ovo se često koristilo na trešnjama i breskvama. Njegova primjena pokazala je odlične rezultate u smanjenju šteta na breskvama od zimskog izmrzavanja, ali se pokazalo da njegova primjena na jabukama ne dovodi do odgađanja cvatnje, ali primjenjen u jesen ima utjecaja na smanjenje bujnosti. Isto tako moguće je sa korištenjem giberelinske kiseline odgoditi cvatnju, ali je potrebno aplicirati više puta a to je skupo. Još su  Nigond 1960., Schultz i Weaver, 1977, pronašli da primjena giberelina i alfa-naftil octene kiseline (NAA) u kasnu zimu i rano proljeće, može odgoditi kretanje vegetacije.

ALTERNATIVNA RODNOST

Vrhovi stabla opterećeni rodom

Alternativno rađanje voćaka odnosi se na naizmjeničnu rodnost, čiji je uzrok reguliran unutar same biljke. Ova pojava je raširena kod mnogih višegodišnjih stabala i grmova, ali ipak nije univerzalna. Voćne vrste u tekućoj godini zameću cvjetne pupove, koji će dati rod u slijedećoj godini, a kod većine listopadnih voćnih vrsta, smjenjivanje godina sa malim i velikim urodom uzrokovano je kompeticijom između opterećenja rodom u tekućoj godini i formiranjem cvjetnih pupova za nadolazeću godinu.

Pretjerani rod u tekućoj godini troši hraniva koja su neophodna za formiranje cvjetnih pupova, ali postoje i dokazi da sjemenke proizvode hormone koji imaju izravan inhibitorni učinak na razvoj cvijeta. Jabuka je puno proučavana voćna vrsta, kada se radi o alternativnoj rodnosti i istraživanja su pokazala da je smanjeno formiranje cvjetnih pupova uzrokovano hormonima koji su proizvedeni u sjemenu, posebice je riječ o giberelinu, dok su podaci za kruške puno nejasniji.

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE U NASADIMA JABUKA GUSTOG SKLOPA 3.dio

 POSTIZANJE ADEKVATNOG OPTEREĆENJA PO STABLU

Zimska rezidba na kraju prve vegetacije

Način uvođenja stabala jabuka  u rod tijekom prve četiri godine, ključan je činitelj u izbjegavanju pojave  alternativne rodnosti, i postizanju balansa između rasta i plodonošenja. Uz rodne i slabo bujne podloge poput M9 i njenih klonova, mlada stabla jabuka mogu  već u drugoj ili trećoj godini formirati previše roda, što neminovno dovodi do ulaska stabla jabuke u alternaciju slijedeće godine, kada izostaje obilnija cvatnja i rod, te ulazimo u začarani krug naizmjenične rodnosti iz kojega je teško izaći, tim više što se uglavnom dogođa  da se balans između vegetativnog rasta i rodnosti  remeti u korist rodnosti,  pa biljka postaje prebujna,  posebno u godini kada je izostao rod, ali nije izostala gnojidba dušikom, tako da u 4 godini kada bi trebao biti formiran uzgojni oblik i krošnja zauzeti svoj prostor,  imamo povećanu bujnost.  Voćari  to pokušavaju ispraviti  nešto jačom rezidbom, što samo dodatno pogoršava situaciju. Da bi izbjegli ove neplanirane neugodnosti, koje mogu dovesti i do ne isplativosti proizvodnje, prva opterećenja na mladim stablima moraju biti pomno određena na temelju karakteristika same sorte ( bujne, srednje bujne, slabije bujne), na temelju sklonosti alternaciji ( klonovi Gale manje skloni, Kiku i Golden dosta skloni), te na temelju poprečne površine presjeka debla (TCSA).  Za sorte koje nisu sklone alternaciji, poput Gale,  opterećenje u drugoj vegetaciji nebi trebalo prelaziti 6 plodova po cm² TCSA, (što bi značilo u prosjeku od 25 – 40  plodova po stablu u drugoj godini, 40-60 plodova po stablu u trećoj godini, i  100-120 plodova po stablu u 4 godini). Sorte koje su sklone alternaciji, poput klonova  sorti Fuji  i Golden Delicious-a, potrebno je opteretiti sa max 4 ploda po cm², što bi značilo  15-20 plodova po stablu u drugoj  vegetaciji,  25-40 plodova po stablu u trećoj vegetaciji i 50-70 plodova po stablu u 4 vegetaciji. Ukoliko je sorta bujnija tada treba biti bliži gornjoj granici preporučenog opterećenja po stablu, ukoliko je slabije bujna slijediti donju preporučenu granicu opterećenja po godinama.