UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA POLJOPRIVREDU

Zadnjih mjeseci svjedoci smo svojevrsne polemike koju su pomalo nametnuli i mediji, u vezi dugoročnih prognoza klime u bližoj i daljoj budućnosti. Pa shodno tome imamo dijametralno suprotne najave. Od dolaska iznadprosječno hladne zime, pa do dolaska iznadprosječno tople zime.

Imamo pobornike teorije globalnog zatopljenja sa jedne strane te pobornike teorije ulaska u novo mini ledeno doba sa druge strane. Ne želim ulaziti u polemike tko je u pravu, niti je to tema ovog teksta. Nedavno sam bio na zanimljivoj radionici za poljoprivrednike, organiziranoj od strane DHMZ i partnera sa temom Vrijeme i klima. Tamo je bilo razgovora o utjecaju evidentnih klimatskih promjena (poremećaja) na poljoprivrednu proizvodnju u budućnosti.

UPOTREBA KAOLINSKE GLINE U VOĆARSTVU

U današnje vrijeme intenzivne upotrebe pesticida, veliki se naglasak daje na iznalaženje alternativnih metoda upotrebe sredstava u zaštiti bilja od štetočina, a koji će, uz dobar učinak - biti apsolutno neškodljivi za čovjeka i njegov okoliš. Od svih introduciranih materijala, sredstvo koje ponajviše obećava, a u pojedinim dijelovima Europe i SAD-a, a već se uvelike upotrebljava, je i kaolinska glina. Ona se u pokusima koristila u gotovo svim granama poljodjelstva, ali se posebno dobro pokazala u voćarstvu, a posebice u području organske i konvencionalne proizvodnje jabuka.

FORMIRANJE VITKOG VRETENA

Uspješna tehnologija proizvodnje jabuka u bilo kojem sustavu uzgoja u gustom sklopu, prije svega ovisi o uspostavljanju balansa između vegetativnog rasta i plodonošenja. Premala bujnost u prvim godinama, rezultira većim plodonošenjem, pa imamo puno sitnih plodova koje obično ne stignemo ručno prorijediti, te u slijedećoj godini uzgoja takvo stablo ulazi u alternaciju (dvogodišnje rađanje), pa ne može brzo popuniti svoj rodni volumen.

Sl.1 - Proizvodnja kvalitetnih
knip sadnica u rasadniku

Temeljni cilj je čim prije dostići puni rodni volumen, opteretiti stabla, te ući u prvi veći rod i započeti otplatu investicije. U drugoj ekstremnoj situaciji,ako je vegetativni porast preveliki, tada je znatno reducirano formiranje cvjetnih pupova i samim time plodonošenje u slijedećoj godini, stabla su slabo opterećena rodom, čime postaju prebujna i jako je problematično zadržati ih unutar njihovog predviđenog prostora. Samo postizanje ravnoteže između vegetativnog porasta i plodonošenja, smiriti će stabla u prvim godinama formiranja uzgojnog oblika, te će plantaža ući u redovne i visoke prinose bez alternativne rodnosti, pa će biti potrebno samo lagano prorjeđivanje zimskim rezom, teljetna rezidba sa ciljem otvaranja krošnje, kako bi se stvorena ravnoteža i održavala.

Pravilna tehnologija rezidbe i ispravno opterećenje svakog stabla, uz gnojidbu i navodnjavanje, glavni su alat u postizanju ravnoteže između rasta i rodnosti kroz cijeli životni vijek plantaže. Razlike u tehnologiji rezidbe uvjetovane su gustoćom sadnje, kvalitetom sadnica, te odabirom uzgojnog oblika.